Bugarska bi prema planu trebala uvesti euro 1. siječnja 2026. godine, no podrška toj odluci i dalje je podijeljena. Prema posljednjim anketama, tek nešto više od polovice stanovništva podupire uvođenje zajedničke europske valute.
Strah od rasta cijena, gubitka monetarnog suvereniteta i centralizacije moći u Bruxellesu i Frankfurtu ostaje ključna prepreka u javnosti.
Kako bi umirili te bojazni, europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde posjetili su Sofiju i poručili kako je euro više od valute – to je politički i ekonomski štit u nesigurnom svijetu.
“Važno je držati se zajedno”
Na zajedničkoj konferenciji, Lagarde je istaknula da se Bugarska pridružuje eurozoni “u trenutku kada je svijet nestabilniji nego ikada”.
“Imamo sve više šokova, jednog za drugim. Globalni poredak se mijenja, a prijatelja je možda manje. Zato je važno držati se zajedno,” poručila je predsjednica ECB-a, dodavši kako je euro tijekom financijske krize dokazao svoju ulogu “zaštitnog štita od deprecijacije i šokova”.
Lagarde je naglasila da zajednička valuta osigurava niže troškove zaduživanja, stabilnost te veću otpornost na globalne krize, čime manje ekonomije dobivaju sigurnosni okvir unutar snažnijeg sustava.
Geopolitičke i ekonomske koristi
Dombrovskis je podsjetio na primjer baltičkih zemalja, koje su, unatoč blizini Rusije i sigurnosnim prijetnjama, zahvaljujući euru uspjele zadržati povjerenje investitora.
“Uvođenje eura signal je stabilnosti. U Baltičkim državama, iako su geopolitički izložene, troškovi zaduživanja bili su niži nego u Poljskoj, jer investitori vide euro kao stabilizirajući faktor,” rekao je Dombrovskis.
Prema njegovim riječima, euro nije samo monetarni alat, već i geopolitička poruka da zemlja pripada prostoru stabilnosti i sigurnosti. “Bugarska ulazi u eurozonu u trenutku kad globalna ekonomija prolazi kroz prekretnicu, i to će joj dugoročno donijeti korist,” dodao je.
Rastući skepticizam i politički otpor
Iako službeni Sofija nastavlja pripreme, u javnosti raste nepovjerenje.
Krajnje desna stranka “Preporod” (Revival) organizirala je više prosvjeda protiv eura, pozivajući na referendum i tvrdeći da Bugarska “predaje monetarni suverenitet Bruxellesu”.
Prema istraživanjima, širenje dezinformacija o euru intenziviralo se posljednjih mjeseci. Europske institucije i lokalni mediji navode da dijelom iza tih kampanja stoje mreže povezane s Rusijom, koje ciljano potiču nepovjerenje prema EU-u.
U travnju prošle godine stranka “Preporod” čak je potpisala sporazum o suradnji s Putinovom strankom Jedinstvena Rusija, što je dodatno pojačalo zabrinutost Bruxellesa. Europski dužnosnici tvrde da su takve akcije dio šireg “hibridnog rata” protiv europskih institucija.
EU odgovara porukom zajedništva
“Nije tajna da Rusija vodi hibridni rat protiv Europe i država članica – riječ je o provokacijama, sabotažama, narušavanju zračnog prostora i miješanju u političke procese,” izjavio je Dombrovskis.
Smatra kako je u takvom kontekstu ključna prednost eurozone upravo otpornost – zajednička valuta, prema njegovim riječima, smanjuje izloženost manipulacijama tržišta i vanjskim pritiscima.
Sličnog je stava i Pierre Gramegna, direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma, koji upozorava na globalne promjene i rizike izvan Europe:
“Američka administracija sve češće mijenja stavove o financijama i valuti. U takvim okolnostima, biti dio velikog bloka ogromna je prednost,” rekao je Gramegna, uz napomenu da digitalne valute i kriptotržište predstavljaju dodatni izazov.
“Rizici koje nose digitalne valute lakše se savladavaju ako smo unutar europodručja,” zaključio je.
Bugarska još dijeli javnost
Anketa bugarskog Ministarstva financija pokazuje blagi rast podrške euru – trenutno ga podržava 51 posto građana, što je porast od šest postotnih bodova u odnosu na početak godine.
Ipak, zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena ostaje visoka, a vlada se trudi objasniti da je prelazak planiran uz stroge mehanizme kontrole cijena i transparentno praćenje.
Dok Bruxelles i Frankfurt šalju poruke o “europskoj solidarnosti”, politička klima u Bugarskoj i dalje oscilira između europske integracije i populističkog otpora.
Kako se datum 1. siječnja 2026. približava, rasprava o euru prelazi iz ekonomskog u društveni i geopolitički okvir, čime postaje jedno od ključnih pitanja regije.
