Sve je više prijava građana koji su zaprimili sumnjive telefonske pozive u kojima nepoznata osoba, često s inozemnog broja, započinje razgovor pitanjem: „Čujete li me?“
Iako na prvi pogled bezazleno, ovo pitanje skriva jednu od najpodmuklijih prevara koje trenutno kruže regijom.
Kako prevara funkcionira
Naizgled običan poziv, najčešće dolazi s skrivenog ili stranog broja. Pozivatelj, ugodnog tona, postavi jednostavno pitanje:
“Čujete li me?”
Većina ljudi, iz pristojnosti, odgovori s “da”. Upravo tada, kako upozorava Better Business Bureau (BBB), prevaranti snimaju vaš glas.
Ta snimka može poslužiti kao potvrda identiteta prilikom lažnih prijava, kupnji ili prijava na razne servise. Iako zasad u Hrvatskoj nije zabilježen slučaj financijske štete izravno vezan uz ovu metodu, stručnjaci upozoravaju da je rizik stvaran.
Upozorenje stručnjaka: ‘Ne nasjedajte, ne odgovarajte s “da”!’
Melanie McGovern, direktorica za odnose s javnošću BBB-a, istaknula je kako je od ožujka 2024. porastao broj prijava građana zabrinutih zbog ove prevare.
– “Scenarij je uvijek isti. Osoba vas pita ‘Čujete li me?’ ili ‘Jeste li to vi?’ i čeka da izgovorite ‘da’. Cilj je zabilježiti vaš glas i potvrditi da je broj aktivan”, upozorava McGovern.
Takvi pozivi često se predstavljaju kao pozivi banaka, državnih tijela ili teleoperatera. Ako im odgovorite, prevaranti znaju da ste ‘živa meta’ i mogu vas ponovno zvati s različitih brojeva, nadajući se da ćete jednog dana otkriti više informacija.
‘Čujete li me?’ – prvo upozorenje na prevaru
Kelly Richmond Pope, profesorica forenzičkog računovodstva, objašnjava da upravo pitanje “čujete li me?” treba biti crvena zastavica za svakog građanina.
– “To nije tipičan način na koji službenici komuniciraju s korisnicima. Ako razgovor započinje tako, odmah budite na oprezu”, ističe Pope.
Iako nije zabilježena masovna financijska šteta, organizacije poput AARP-a i BBB-a upozoravaju da je cilj prevaranata dugoročan – potvrditi aktivne brojeve i izgraditi bazu kontakata za buduće prijevare.
Što prevaranti mogu učiniti sa snimkom vašeg glasa
Prema procjenama stručnjaka, snimka glasa može poslužiti za autorizaciju lažnih transakcija, aktivaciju usluga ili prijavu na servise koji koriste biometrijsku potvrdu identiteta.
Profesorica Pope upozorava:
“Ne znate gdje i kako će ta snimka završiti. Može se iskoristiti da se otvori nova kreditna linija ili potvrdi kupnja koju niste obavili.”
Takve prijave za sada nisu dokumentirane u Hrvatskoj, no u Sjedinjenim Državama i Kanadi zabilježeni su pokušaji zloupotrebe glasa u kombinaciji s osobnim podacima prikupljenima putem interneta.
Strah nije rješenje – reagirajte smireno
Amy Nofziger iz organizacije AARP smatra da građani ne trebaju paničariti, ali moraju biti svjesni situacije.
– “Naš posao je umiriti ljude. Vidjeli smo slučajeve gdje su građani u panici jer su rekli ‘da’. Važno je shvatiti da to ne znači automatski gubitak novca,” poručuje Nofziger.
Ipak, dodaje, ako pozivatelj nakon početnog pitanja traži osobne podatke, uplatu kriptovaluta ili kupnju poklon-bonova, riječ je o 100% sigurnoj prevari.
Kako se zaštititi
- Nikad ne odgovarajte s “da” ako niste sigurni s kim razgovarate.
- Ako vam se pitanje čini sumnjivo, prekinite poziv bez objašnjenja.
- Ne dijelite osobne podatke telefonom – posebno ne OIB, broj računa ili kreditne kartice.
- Ako sumnjate da ste postali meta, provjerite bankovne izvode i obavijestite svoju banku.
- Prijavite sumnjive pozive policiji ili HAKOM-u.
Najbolja zaštita je – ne javiti se nepoznatim brojevima. Ako je riječ o važnom pozivu, osoba će ostaviti poruku ili se ponovno javiti službenim putem.
Prevaranti koriste i društvene mreže
Stručnjaci upozoravaju da prevaranti kombiniraju podatke s društvenih mreža, kako bi zvučali uvjerljivije.
Ako vas u pozivu oslove imenom, to ne znači da su “službeni”. Mnogi podaci o korisnicima javno su dostupni, što prevarantima olakšava stvaranje lažnog osjećaja povjerenja.
U posljednjih nekoliko mjeseci, slični slučajevi prijavljeni su i u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu i okolici. Iako nema potvrđenih financijskih gubitaka, policija i banke pozivaju građane na dodatni oprez i odgovorno ponašanje.
