Najnovija publikacija „Hrvatska u brojkama 2025.“ koju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) otkriva slojevitu sliku položaja žena u hrvatskom društvu.
Podaci pokazuju da su žene brojnije od muškaraca, da žive dulje i obrazovanije su, ali i da unatoč pomacima u mnogim područjima, plaće i politička zastupljenost i dalje ostaju njihova najveća neravnopravnost.
Brojnije i starije od muškaraca
Prema službenim podacima DZS-a, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 3.886.233 stanovnika, a žene čine 51,3 posto ukupne populacije – njih 1.993.637.
Iako su brojnije, udio žena smanjio se za 0,3 posto u odnosu na godinu ranije.
Žene su i dalje u prosjeku starije od muškaraca za više od tri godine – prosječna dob Hrvatica iznosi 46 godina, dok muškarci imaju 42,6 godina.
Usporedba s prošlošću pokazuje značajan demografski pomak: 1971. godine prosječna dob žena bila je 35,5 godina, dok je danas više od 10 godina viša.
Najveći broj žena nalazi se u dobnoj skupini između 60 i 69 godina – gotovo 296 tisuća njih.
Životni vijek dulji, ali s velikim izazovima
Žene u Hrvatskoj žive u prosjeku 5,8 godina dulje od muškaraca. Očekivano trajanje života pri rođenju za žene iznosi 81,9 godina, dok muškarci žive prosječno 76,1 godinu.
U usporedbi s prethodnom godinom, životni vijek se povećao – ženama za dva mjeseca, a muškarcima za sedam mjeseci.
Demografi upozoravaju da produljenje životnog vijeka donosi i veće izazove za zdravstveni sustav, osobito jer žene čine većinu u starijoj populaciji i češće žive same u kasnijim godinama života.
Sve više zaposlenih, ali i dalje slabije plaćene
Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj povećao se za više od 56 tisuća u odnosu na godinu ranije, što čini ukupno 1.719.671 zaposlenih.
Od toga je 796.945 žena, odnosno 2,8 posto više nego prethodne godine.
Najveći porast bilježi se u obrtu i slobodnim profesijama (3,9%), dok je broj osiguranih poljoprivrednica smanjen za 2,8 posto.
Od 19 djelatnosti, muškarci prevladavaju u 11, među kojima prednjači građevinarstvo gdje čine čak 89,3 posto zaposlenih.
Žene su brojnije u osam djelatnosti, a najviše ih radi u obrazovanju (80,6%), zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u javnoj upravi i financijskom sektoru.
Unatoč rastu zaposlenosti, razlika u plaćama i dalje se povećava.
Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.167 eura, a žena 1.054 eura – razlika od 113 eura, što je 12 eura više nego godinu ranije.
Najviša prosječna plaća za žene bila je u sektoru informacija i komunikacija (1.342 eura), dok je najniža zabilježena u administrativnim i pomoćnim djelatnostima (774 eura).
Zanimljivo, i muškarci su u toj djelatnosti imali najnižu plaću – 870 eura, što znači da i u najnižim platnim razredima žene zarađuju gotovo 100 eura manje.
Sve više visokoobrazovanih žena
Žene u Hrvatskoj prednjače u obrazovanju i znanosti.
U 2024. godini akademski naziv sveučilišnog specijalista steklo je 609 osoba, od kojih su 400 bile žene – čak 65,7 posto ukupnog broja.
I među doktorima znanosti žene su u većini – 60,1 posto.
Broj žena među nastavnicama i suradnicama na visokim učilištima porastao je za 5,8 posto, dok je broj muških kolega rastao 3,7 posto.
Žene, dakle, dominantno drže sustav obrazovanja, kako kao učenice i studentice, tako i kao profesorice i znanstvenice.
Politička scena i dalje muška domena
Iako se broj žena u politici blago povećao, žene su i dalje manjina u javnoj i političkoj vlasti.
Na lokalnim izborima izabrano je 757 čelnih osoba (načelnika, gradonačelnika i župana), no među njima je samo 17,2 posto žena.
Udio žena među županima i njihovim zamjenicima iznosi 22,8 posto, među gradonačelnicima i dogradonačelnicima 22,4 posto, dok ih je među načelnicima i zamjenicima općina tek 14,3 posto.
U odnosu na izbore 2021. godine, to je porast od samo nešto više od dva postotna boda.
Politički analitičari napominju da, unatoč poticajnim mjerama i kvotama, žene rijetko dolaze na čelne funkcije, dok im je veća zastupljenost vidljiva u pravosuđu i obrazovanju, sektorima koji tradicionalno zapošljavaju više žena.
Žene drže hrvatsko pravosuđe
Podaci DZS-a pokazuju da je pravosuđe najviše „ženski“ sektor u državi.
Na županijskim sudovima žene čine 68,2 posto sutkinja, na općinskim sudovima 75,1 posto, a na trgovačkim sudovima čak 77,9 posto.
Među odvjetnicima još uvijek dominiraju muškarci (55,1%), no udio žena od 44,9 posto stabilno raste.
Tako u pravosuđu, zdravstvu i obrazovanju žene doslovno „drže tri zida države“, kako često ističu sindikati javnog sektora.
