Zagrijavanje stratosfere moglo bi donijeti iznenadni preokret vremena u drugoj polovici studenoga, upozoravaju meteorolozi iz platforme Severe Weather Europe. Fenomen koji se inače događa sredinom zime, ove se godine pojavio neobično rano, što bi, prema prognozama, moglo utjecati na polarnu cirkulaciju i promijeniti obrasce vremena na sjevernoj hemisferi.
Rani signal zime
Stručnjaci pojašnjavaju da stratosfersko zagrijavanje znači da se tople mase zraka penju visoko iznad Arktika, gdje se nalazi tzv. polarni vrtlog – golemi sustav niskog tlaka koji poput zida zadržava hladan zrak unutar polarnih regija.
Kada taj „zid“ oslabi, hladan arktički zrak može “pobjeći” prema nižim geografskim širinama, donoseći naglo zahladnjenje i snijeg.
Prema najnovijim modelima, poremećaj polarne cirkulacije mogao bi započeti u drugoj polovici studenoga, a vrhunac se očekuje oko 26. studenoga.
Iako se najveći učinci predviđaju za Sjevernu Ameriku i južnu Kanadu, meteorolozi upozoravaju da bi Europa mogla osjetiti sekundarni utjecaj, osobito njezini sjeverni dijelovi i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Hladni zrak na pragu
U najnovijoj analizi Severe Weather Europe stoji da se područje visokog tlaka već počinje formirati u stratosferi, što je prvi znak da polarnoj cirkulaciji opada snaga.
„Sve ukazuje na smanjenje snage polarne cirkulacije tijekom idućih 10 do 14 dana“, navodi se u analizi.
Ako se trend nastavi, zima bi mogla početi ranije nego inače – baš na vrijeme za početak meteorološke zime 1. prosinca.
Ovakvo rano stratosfersko zagrijavanje rijetkost je. U posljednjih 70 godina, zabilježena su tek tri slučaja – 1958., 1968. i 2000. godine.
Znanstvenici zato s posebnom pozornošću prate razvoj situacije jer svako zagrijavanje ima drukčiji ishod: nekada donosi snažnu zimu, a nekada prođe gotovo neprimijećeno.
Moguće posljedice
Ako dođe do kolapsa polarne cirkulacije, hladan će se zrak s Arktika početi spuštati prema jugu.
Modeli ukazuju da bi u prvoj polovici prosinca Sjedinjene Države mogle zahvatiti temperaturne anomalije i valovi hladnoće, dok bi se šanse za bijeli Božić znatno povećale.
Europa bi, prema sadašnjim procjenama, mogla osjetiti blaži, ali osjetan pad temperatura, posebno na sjeveru kontinenta.
Meteorolozi ipak napominju da nije svako stratosfersko zagrijavanje znak ekstremne zime. Sve ovisi o tome kako se polarna masa zraka bude kretala i hoće li se sustavi niskog tlaka spustiti niže prema središnjoj Europi.
Povijesni kontekst i usporedba
Povijesno gledano, poremećaji polarne cirkulacije često su prethodili hladnim zimama u Europi. Primjerice, zima 2009./2010. bila je iznimno hladna nakon snažnog stratosferskog zagrijavanja u prosincu.
S druge strane, 2019. godine, kada se očekivao sličan scenarij, do njega nije došlo jer se vjetrovi u troposferi nisu uskladili sa stratosferskim procesima.
Trenutno stanje iznad Arktika
Trenutno mjerenja pokazuju da polarni vrtlog još uvijek ima stabilnu strukturu, ali su vanjski slojevi atmosfere već pod utjecajem slabog zagrijavanja.
Ako se proces nastavi, moguće je pucanje vrtloga na više manjih sustava, što često dovodi do naglih promjena vremena i hladnih prodora zraka prema jugu.
Meteorolozi poručuju da će nadolazećih desetak dana biti presudno za razumijevanje kakva nas zima očekuje.
Za sada, najveći rizik nosi Sjeverna Amerika, no ni Europa nije potpuno izvan opasnosti.
