Unatoč višim plaćama, duljem radnom stažu i rastu gospodarstva, novi umirovljenici u Hrvatskoj ne uspijevaju nadmašiti prosjek starijih generacija. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji prate kretanja mirovina u razdoblju od 2016. do 2024. godine.
Dok Vlada ističe da su mirovine u mandatu od 2016. porasle više od 80 posto, brojke otkrivaju i drugu stranu priče – novi umirovljenici i dalje primaju osjetno manje od ukupnog prosjeka.
Rast mirovina, ali ne i jednakost
Hrvatska je 2016. godine imala 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima, s prosječnom mirovinom manjom od 300 eura.
Danas ih je nešto manje – oko 1,13 milijuna, ali je prosječna mirovina porasla na 560 eura.
Međutim, kad se izdvoje samo novi umirovljenici, koji su u mirovinu otišli prošle godine, situacija je bitno drukčija: njihova prosječna mirovina iznosila je svega 498 eura.
Usporedbe radi, 2016. godine novi umirovljenici primali su 294 eura, što znači da su u osam godina ostvarili povećanje od oko 70 posto — ali i dalje zaostaju za ukupnim prosjekom.
Sve manje invalidskih i obiteljskih, sve više starosnih mirovina
Zanimljivo je da struktura mirovina u proteklom desetljeću pokazuje jasan trend: pada broj invalidskih i obiteljskih, dok starosne mirovine rastu.
Prema podacima HZMO-a, prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora lani je iznosila 615 eura, dok je 2016. bila 365 eura.
Novi starosni umirovljenici lani su u prosjeku primali 619 eura, što je više od 250 eura rasta u osam godina.
Invalidske mirovine također su zabilježile rast – s 255 eura 2016. na 419 eura 2024. godine, dok su novi korisnici invalidske mirovine dobivali oko 411 eura.
Obiteljske mirovine dosegle su 484 eura (u usporedbi s 272 eura prije osam godina), a novi korisnici tih mirovina dobivali su oko 500 eura.
Pad broja korisnika obiteljskih i invalidskih mirovina objašnjava se činjenicom da je dijelu umirovljenika isplativije primati dio obiteljske mirovine uz vlastitu, što smanjuje ukupan broj korisnika.
Utjecaj međunarodnih ugovora
Znatno niže iznose bilježe mirovine koje Hrvatska isplaćuje prema međunarodnim ugovorima, a riječ je o osobama koje su dio radnog staža odradile u inozemstvu.
Lani je HZMO isplatio više od 192.000 takvih mirovina, s prosječnim iznosom od svega 187 eura.
Bez njih, Hrvatska bi imala 842.910 umirovljenika s domaćim mirovinskim stažem, čije su mirovine osjetno veće i bolje od ukupnog prosjeka.
Iako te isplate čine oko petine ukupnog broja mirovina, one značajno snižavaju prosječnu statistiku i time otežavaju stvarnu procjenu financijske slike umirovljenika u Hrvatskoj.
Zaključni pogled na brojke
Sveobuhvatna analiza pokazuje da su nove mirovine danas veće nego 2016., ali da njihov realni odnos prema troškovima života i dalje ne prati rast cijena.
Najniže mirovine i dalje primaju umirovljenici koji su radili u kombiniranom sustavu (domaćem i stranom), dok najveće iznose ostvaruju oni s punim stažem i starosnom mirovinom.
Vlada i HZMO najavljuju daljnje usklađivanje i dodatne korekcije koje bi trebale smanjiti razliku između novih i postojećih korisnika, no za sada je jasno – novim umirovljenicima prosječna mirovina i dalje ne prelazi 500 eura.
