Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš iznova je pokrenula raspravu o upravljanju prostorom u Hrvatskoj, poručivši na konferenciji za novinare da HDZ-ov Zakon o prostornom uređenju predstavlja, kako ga je nazvala, “zakon opasnih namjera”. Prema njezinim riječima, predložene izmjene radikalno mijenjaju način odlučivanja o gradnji i otvaraju vrata modelu u kojem se investitori izravno dogovaraju s državnim vrhom.
Izjavila je kako bi se predloženim zakonom investitor “dogovarao izravno s premijerom ili ministrom”, što je, tvrdi, u suprotnosti s temeljnim načelima Ustava. Zastupnica se pozvala na čl. 135. prema kojem o prostornim planovima odlučuju jedinice lokalne samouprave, pa zato smatra da bi novi zakon „dramatično smanjio ulogu građana i lokalnih vijeća“.
Navela je da je novi prijedlog zakona “paket omotan šarenim papirom” koji tek na prvi pogled izgleda privlačno. “Ima lijepu mašnu, a kada ga otvorite, eksplodira vam direktno u lice. To je zakon opasnih namjera”, istaknula je, naglasivši da se slovom zakona omogućuje izrada urbanističkih projekata temeljenih prije svega na interesima investitora.
Omogućuje li zakon gradnju mimo postojećih planova?
Prema njezinom tumačenju, novi zakon donosi brojne floskule, među kojima se posebno ističe pojam „dinamičnog planiranja“. Mrak Taritaš tvrdi da bi se iza tog izraza u praksi skrivao model u kojem investitor dolazi “s novcem i željom da gradi svoju zgradu”, neovisno o postojećim prostornim planovima.
Posebno je upozorila na dio zakona koji se odnosi na priuštivo stanovanje, nazivajući ga ključnom riječju cijelog paketa. Smatra da bi se taj pojam mogao koristiti kao opravdanje za gradnju na područjima gdje gradnja inače ne bi bila dopuštena — poljoprivrednim površinama, šumskim zemljištima ili zonama javne namjene.
“Dogovori jedan na jedan” kao nova praksa?
Zastupnica je detaljno opisala kako bi, prema njezinu stajalištu, izgledao proces donošenja odluka. “Investitor će doći ili premijeru Andreju Plenkoviću ili ministru Branku Bačiću, dogovoriti se i reći – imam novaca i komunalno ću opremiti, i gradit će. A građani neće moći napraviti apsolutno ništa, osim žaliti se i puniti medije”, upozorila je.
Dodala je da bi takav pristup značio zaobilaženje općina i gradova, a građani bi, kako kaže, izgubili mogućnost da planiraju razvoj svojih naselja. Posebno je izdvojila primjere ljudi koji su kupili nekretnine vjerujući da će u njihovoj blizini biti izgrađen dječji vrtić ili škola. “To mogu zaboraviti, jer to daje ovaj zakon”, zaključila je.
“Hrvatska postaje El Dorado investitora”
U svom obraćanju naglasila je da bi predloženi zakon pretvorio Hrvatsku u “El Dorado za investitore” koji bi, prema njezinim riječima, „mogli raditi što žele i kada žele“. Podsjetila je da je sustav prostornog planiranja građen desetljećima te da bi novi zakon, kako tvrdi, taj sustav „narušio i uništio“.
Navela je i kako je država trebala izraditi državni prostorni plan, a Sabor donijeti uvjete i kriterije za gradnju, što se godinama nije dogodilo. “U Hrvatskoj u posljednjih 10 godina nije napravljen ni jedan jedini novi prostorni plan, i to je učinjeno namjerno”, poručila je.
U završnom dijelu izlaganja poručila je kako se radi o “borbi za prostor i buduće generacije”, naglasivši da građani moraju imati ulogu u odlučivanju o prostoru te da ih se, kako tvrdi, ovim zakonom dovodi u zabludu. Navela je da rasprava o zakonu tek slijedi, a njezine primjedbe postale su dio sve intenzivnije saborske debate o nadzoru nad prostorom i utjecaju investitora na razvoj gradova.
