Sjedinjene Američke Države i Švicarska postigle su sveobuhvatan trgovinski dogovor kojim se carine na švicarski uvoz smanjuju sa 39 na 15 posto, čime završava razdoblje rekordnih trgovinskih tenzija uvedenih prošle godine tijekom administracije Donalda Trumpa. Prema analizi BBC-ja, do naglog preokreta dovela je “zlatna šarm-ofenziva” švicarske poslovne elite, koja je imala presudnu ulogu u finalnim pregovorima.
Švicarski ministar gospodarstva Guy Parmelin opisao je dogovor kao veliko olakšanje za gospodarstvo, naglašavajući da je proteklih godinu dana ostavilo značajne posljedice na industriju.
“To je veliko olakšanje za naše gospodarstvo”, izjavio je Parmelin, dodajući kako je “nanesena značajna šteta otkako su carine stupile na snagu u kolovozu prošle godine”.
Dogovor predviđa da će Švicarska uložiti čak 200 milijardi dolara u američko gospodarstvo do 2028. godine, pri čemu će trećina iznosa biti investirana već 2026. godine. Zauzvrat, carine se usklađuju s onima koje već vrijede za države Europske unije, dok se dodatno otvara prostor za američki izvoz mesa prema Švicarskoj — uključujući govedinu, bizone i perad.
Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer odluku je predstavio kao rezultat Trumpove pregovaračke strategije.
“Dogovor je postignut nenadmašnom pregovaračkom vještinom predsjednika Trumpa koja i dalje donosi rezultate američkom narodu”, rekao je Greer, dodavši da sporazum “ruši dugogodišnje trgovinske barijere”.
Prema njegovim riječima, švicarsko ulaganje otvorit će tisuće novih radnih mjesta, osobito u sektorima inovacija, tehnološke proizvodnje i financijskih usluga.
Zlatna ofenziva u Bijeloj kući
Prema švicarskoj strani, ključni trenutak pregovora zbio se u Bijeloj kući, gdje se delegacija vodećih industrijskih čelnika sastala s Trumpom. Parmelin je potvrdio da je sastanak imao snažniji učinak od ranijih pokušaja, uključujući i onaj švicarske predsjednice Karin Keller Sutter.
Trump je ranije komentirao taj sastanak, rekavši o Keller Sutter da je “bila draga žena, ali nije htjela slušati”.
Ovaj put, pristup je bio potpuno drugačiji. U Ovalni ured stigli su s darovima simboličke i materijalne vrijednosti, uključujući zlatni sat Rolex i personaliziranu zlatnu polugu koju je izradila švicarska rafinerija MKS.
Nekoliko dana nakon sastanka, Trump je snimljen u svom uredu, a na stolu su se jasno vidjeli predmeti koji odgovaraju opisu darova, što je potvrdio i dužnosnik Bijele kuće.
Među čelnicima koji su posjetili Washington nalazili su se Jean Frédéric Dufour iz Rolexa, Johann Rupert iz Richemonta te Marwan Shakarchi iz MKS-a. Darove su opisali kao simbolične geste prijateljstva, namijenjene jačanju odnosa dvije države.
Važno je napomenuti da darovi koje primi američki predsjednik postaju vlasništvo države, osim ako predsjednik ne odluči platiti pripadajuće poreze te ih tako zadržati u privatnom vlasništvu.
Raskoš kao ključna strategija
Pozadina dogovora postala je predmetom međunarodnih rasprava nakon što je portal Axios otkrio kako je švicarska delegacija razvila strategiju koja se oslanjala upravo na raskoš i ekstravaganciju. Prema izvorima uključenim u pregovore, cilj je bio privući pozornost Trumpa na način koji druge države i korporacije već mjesecima primjenjuju.
Američki predsjednik primio je brojne luksuzne predmete tijekom 2025. godine — od staklenog diska optočenog 24-karatnim zlatom kojeg je darovao Apple, do olimpijskih medalja iz 1984. godine koje su mu uručili organizatori Olimpijskih igara iz Los Angelesa. Među najznačajnijim darovima bio je i impresivan Boeing 747 vrijedan 400 milijuna dolara, koji je Katar donirao za njegovu buduću predsjedničku knjižnicu.
Švicarski darovi u tom su okruženju postali dio šireg obrasca u kojem se međunarodni partneri pokušavaju približiti Trumpu kroz simboličke i luksuzne predmete.
Ubrzo nakon sastanka, Trump je na Truth Socialu pohvalio švicarsku delegaciju, napisavši da su “odradili sjajan posao”. Nekoliko dana poslije, Bijela kuća objavila je odluku o drastičnom smanjenju carina na švicarsku robu, što je u Bernu ocijenjeno jasnim signalom da se taktika isplatila.
“Nismo prodali dušu vragu”
Industrija u Švicarskoj dugo je upozoravala da će carine od 39 posto izazvati ozbiljne poremećaje. Samo u trećem kvartalu prošle godine izvoz tehnologije u SAD pao je za 14.2 posto, a neke su tvrtke najavljivale prisilne odmore za zaposlenike.
Yves Bugmann, čelnik Švicarske federacije industrije satova, izjavio je da sporazum vraća stabilnost sektoru, dok je Parmelin poručio:
“Nismo prodali dušu vragu”, naglasivši da su mnoge švicarske kompanije već ranije imale planove za širenje proizvodnje u SAD-u.
Industrijske udruge sporazum su ocijenile kao način za izjednačavanje pozicije s europskim konkurentima, dok su oporbene stranke upozorile na potrebu većeg nadzora nad pregovaračkim procesom te na pitanja transparentnosti, posebno nakon otkrića o ulozi vodećih švicarskih korporacija.
Bern očekuje brzo stupanje niže carinske stope na snagu, uz mogućnost da se dogovor još doradi u parlamentu, ali i da se, prema švicarskoj tradiciji, o njemu na kraju izjašnjavaju građani putem referenduma.
Američki podaci pokazuju da je Švicarska 2024. imala trgovinski višak od 38.3 milijarde dolara, a do srpnja ove godine on je narastao na 55.7 milijardi dolara, što je jedan od dodatnih poticaja Washingtonu da inicira nova pravila trgovine.
