S novim prijedlogom Europske komisije koji je upravo predstavljen u Bruxellesu, Europska unija ulazi u fazu najopsežnijeg preuređenja vojnih procedura u posljednjih nekoliko desetljeća. Radi se o ambicioznom paketu nazvanom „Vojna mobilnost“, čiji je cilj omogućiti da vojske država članica i njihova teška oprema prolaze kroz europske granice brzo, predvidljivo i bez administrativnih kašnjenja.
Prema prijedlogu, zemlje članice imale bi najviše tri dana da odobre prolazak trupa u mirnodopskim uvjetima, dok bi u hitnim situacijama rok bio drastično smanjen — na svega šest sati, uz automatsku pretpostavku odobrenja. To je značajna promjena u odnosu na sadašnje stanje, gdje pojedine članice znaju odgovoriti tek nakon nekoliko tjedana.
Europski povjerenik za održivi promet i turizam, Apostolos Tzitzikostas, istaknuo je da trenutna kašnjenja predstavljaju ozbiljnu slabost europskog obrambenog sustava.
„Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci“, rekao je Tzitzikostas. „Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.“
Na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi europski mediji, Tzitzikostas je naglasio i ključnu poruku:
„Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.“
Nova pravila za bržu obranu Europe
Komisija planira službeno predstaviti paket tijekom dana, a projekt se uklapa u širi okvir jačanja europske obrane, osobito u svjetlu procjena nekih obavještajnih službi da bi Rusija do kraja desetljeća mogla imati kapacitete za napad na još jednu europsku zemlju. S obzirom na rastuće geopolitičke rizike, Bruxelles želi standardizirati i ubrzati način na koji se europske vojske kreću unutar Unije.
Trenutno 27 članica ima različite procedure, a u praksi to znači da pojedine zemlje tjednima ne odgovaraju na zahtjeve za prolazak vojske. Europska komisija želi taj proces učiniti jednostavnijim, bržim i operativno usklađenim.
Mehanizam po uzoru na civilnu zaštitu
Novi sustav vojne mobilnosti trebao bi funkcionirati po uzoru na postojeći Mehanizam civilne zaštite EU-a, koji omogućuje državama članicama da brzo dobiju pomoć tijekom prirodnih katastrofa. Ovaj put, međutim, infrastruktura i logistika bili bi usmjereni na vojne potrebe.
Plan uključuje:
- „Fond solidarnosti za vojnu mobilnost“, putem kojeg zemlje mogu dijeliti resurse poput teretnih vlakova, trajekata i zračnog prijevoza
- „Katalog vojne mobilnosti“, s popisom civilnih logističkih kapaciteta koji se mogu koristiti i za vojnu svrhu
- Novi tim nacionalnih koordinatora, koji će određivati prioritete i upravljati projektima modernizacije infrastrukture
Posebno se ističe i popis od 500 infrastrukturnih projekata — ceste, pruge, mostovi, tuneli i zračne luke koje treba ojačati kako bi izdržale težinu suvremene vojne opreme. Četiri ključna buduća vojna koridora već su definirana, no njihove se točne lokacije drže u tajnosti.
Investicijski jaz: 100 milijardi potrebnih, 1,7 milijardi dostupnih
Tzitzikostas otvoreno priznaje da će stvarni troškovi dosegnuti oko 100 milijardi eura, dok je u aktualnom proračunu EU-a do 2027. predviđeno tek 1,7 milijardi eura. Iako je prijedlog za sljedeći proračun, koji počinje 2028., nešto izdašniji i iznosi blizu 18 milijardi eura, razlika u odnosu na procijenjene potrebe i dalje je golema.
Unatoč tome, povjerenik poručuje da zemlje članice neće biti ograničene samo jednim izvorom financiranja. Budući da se radi o dvonamjenskoj infrastrukturi, države će moći koristiti i:
- sredstva kohezijske politike
- sredstva programa SAFE
- vlastita nacionalna ulaganja koja će moći uračunati u NATO obveze
„Nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja“, poručio je Tzitzikostas, naglasivši da Europa mora brže reagirati i donositi odluke u skladu s novom globalnom realnošću.
Europski dužnosnici procjenjuju da će kombinacija logističkih ulaganja i pojednostavljenih procedura omogućiti da vojska EU-a u slučaju krize postane mnogo fleksibilnija i operativno brža, što bi trebalo zatvoriti jednu od ključnih sigurnosnih rupa koju stručnjaci spominju već godinama.
