Najnovije istraživanje Instituta za istraživanje migracija pokazalo je kako se stavovi hrvatskih građana prema stranim radnicima nastavljaju mijenjati, a podaci prikupljeni početkom studenoga 2025. otkrivaju značajan porast nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu. Istraživanje je provedeno u suradnji s agencijom Medianet na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika, metodom telefonskog anketiranja.
Prema rezultatima, samo tri posto građana izražava potpuno ili djelomično zadovoljstvo prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj. Čak 97 posto ispitanika izjavilo je da su nezadovoljni ili neutralni, dok nitko ne bi želio stranog radnika u obitelji, a tek 2,4 posto prihvatilo bi ih kao prijatelje. Institut ističe kako je socijalna distanca izrazito visoka u svim skupinama ispitanika.
Porast nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu
Trend kritičnosti vidljiv je usporedbom s prošlogodišnjim mjerenjem.
Potpuno nezadovoljstvo sada izražava 20,63 posto građana, što je rast u odnosu na 16,5 posto u 2024. Djelomično nezadovoljstvo iskazuje 42,16 posto, dok se 34,13 posto nalazi u neutralnoj zoni.
Zadovoljnih je vrlo malo: djelomično zadovoljnih je 2,78 posto, a potpuno zadovoljnih svega 0,30 posto.
Najčešći razlozi nezadovoljstva
U ovogodišnjem ciklusu bilježi se promjena u strukturi razloga. Dok je prošle godine strah od kriminala bio intenzivno povezan s percepcijom “prevelike kulturne raznolikosti”, ove godine prevladavaju argumenti vezani uz sigurnost i ekonomiju.
Najčešći razlozi nezadovoljstva su:
- strah od kriminala – 69,8 % nezadovoljnih ispitanika,
- smanjenje mogućnosti zaposlenja za domaće radnike – 51,7 %,
- snižavanje cijene rada i radnih standarda – 47,7 %,
- kulturne razlike i nesuglasice – 48,8 %, no s manjim intenzitetom nego prethodne godine.
Ovaj pomak ukazuje da se fokus građana sve više seli na percepciju sigurnosti, plaća i dostupnosti radnih mjesta.
Mali broj građana vidi pozitivne učinke
Građani koji izražavaju zadovoljstvo – iako malobrojni – kao glavni pozitivan aspekt navode kulturnu raznolikost, koju ističe čak 87,1 posto zadovoljnih ispitanika. Ostali navode:
- smanjenje nezaposlenosti – 58,1 %
- povećanje produktivnosti – 48,4 %
- veću dostupnost pojedinih usluga – 19,4 %
Rekordno visoka socijalna distanca
Ovo je prvo istraživanje koje je uključilo i mjerenje socijalne distance, a rezultati pokazuju izrazito visok stupanj društvene rezerve prema stranim radnicima.
Prihvaćanje po kategorijama izgleda ovako:
- kao član obitelji – gotovo nitko,
- kao prijatelji – 2,4 %,
- kao susjedi – 5,7 %,
- kao kolege na poslu – oko 10 %.
Najviša razina prihvaćanja bilježi se na radnom mjestu, dok su bliski oblici socijalnog kontakta rijetko prihvatljivi.
Razlike među skupinama: dob, radni status i percepcije
Analiza sociodemografskih obilježja pokazuje relativno ujednačene stavove prema spolu, dobi i obrazovanju, s nekoliko iznimki.
Mlađi ispitanici češće iskazuju neutralne ili blago pozitivne stavove, dok stariji više naglašavaju sigurnosne razloge nezadovoljstva.
Najveće razlike pojavljuju se prema radnom statusu.
Nezaposleni češće ističu:
- strah od gubitka radnih mjesta
- ekonomske nesigurnosti
- potrebu zaštite domaće radne snage
Radno aktivni građani navode slične razloge, ali s manjim intenzitetom, dok umirovljenici češće naglašavaju sigurnosne aspekte.
Stručnjaci naglašavaju važnost integracije i kvalitetnih javnih politika
Voditelj istraživanja Ivan Balabanić naglasio je kako se razlozi nezadovoljstva mijenjaju:
“Dok su prošle godine glavni razlozi nezadovoljstva bili strah od kriminala i percepcija prevelike kulturne raznolikosti, ove godine građani u znatno većoj mjeri ističu zabrinutosti povezane sa sigurnošću, dostupnošću radnih mjesta i visinom plaća.”
Dodao je i:
“Istraživanje također pokazuje da hrvatski građani ne žele imati gotovo nikakve osobne odnose sa stranim radnicima, što sugerira da ih doživljavaju ponajprije kao privremenu radnu snagu, a ne kao potencijalne sugrađane.”
Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj istaknula je kako su ovakva istraživanja ključna za javne politike:
“Sustavno prikupljanje i analiziranje podataka omogućuje donošenje informiranih političkih odluka i izradu strategija koje se temelje na stvarnim trendovima i problemima. Kontinuirano praćenje ovog fenomena nužno je za učinkovito upravljanje migracijama i razvoj održivih javnih politika.”
