Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić održao je u utorak presicu koja je odmah izazvala političke reakcije. Uz temu odnosa Hrvatske prema Srbiji i procesu europskih pregovora, Mlinarić je otvorio i niz drugih pitanja koja su posljednjih dana snažno odjeknula javnim prostorom — među njima i zabranu Thompsonova koncerta u Zagrebu, djelovanje Možemo! te stav pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Prema njegovim riječima, ulazak Srbije u Europsku uniju ne bi smio biti uvjetovan pitanjem nestalih, već priznavanjem agresije i isplatom ratne odštete Hrvatskoj.
„Totalno je krivo pitanje treba li Srbija ući u Europsku uniju dok ne kaže gdje su naši nestali. To je humanitarno i civilizacijsko pitanje… No, nijedna Vlada ni predsjednik nema pravo staviti potpis za ulazak Srbije u EU dok ispune uvjet iz Poglavlja 23 da Srbija prizna agresiju i isplati ratnu odštetu Hrvatskoj“, rekao je Mlinarić.
Vijenac u Dunavu i spor oko obilježavanja: ‘Branitelji nisu zaspali na straži’
Mlinarić se osvrnuo i na pokušaj bacanja vijenca u Dunav, koji je prethodio Koloni sjećanja. Prema njegovim riječima, „izjednačavanje žrtve i agresora“ i dalje se pokušava nametnuti kroz različite inicijative:
„Politički igrokaz su nam prije priređivali SDSS i Milorad Pupovac, a sada to čini nekakva čudna udruga VeDRA“, rekao je.
Podsjetio je i na Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, ističući da postoje točno određena mjesta za odavanje počasti.
Upozorio je da branitelji ne bi smjeli biti ti koji čuvaju Dunav i sprječavaju incidente:
„Ovima koji dolaze godinama i pokušavaju izjednačiti žrtvu i agresora poručujem da mi nismo zaspali na straži… ali država je ta koja to mora zaustaviti, a ne branitelji koji su već u godinama.“
Prozivka pravobraniteljici: ‘Zašto ne reagira na osjećaje djece i branitelja?’
Jedna od najžešćih kritika bila je upućena pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter. Mlinarić tvrdi da bi trebala reagirati na emocionalne posljedice koje imaju branitelji, silovane žene i djeca iz kolone.
„Zar oni koji su prošli pakao Vukovara nisu zaslužili da pučka pravobraniteljica digne glas za njih… Je li Tena Šimonović zaspala na straži?“
Ovakve izjave dodatno su rasplamsale javnu raspravu o ulozi pravobraniteljice u temama ratnih trauma i simboličkih obilježja.
Sukob s Možemo! i Thompsonova poruka: ‘Tko su ti sektaši?’
Najviše pozornosti privukla je tema zabrane Thompsonova koncerta u Zagrebu. Gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije je poručio da koncert u gradskim prostorima neće biti dopušten ako se budu izvikivali ustaški pozdravi.
Mlinarić je stao na Thompsonovu stranu, ponovivši dio njegove poruke:
„Potpisujem sve u poruci Marka Perkovića Thompsona ‘da mu neće sekta određivati što smije, a što ne smije’.“
Zatim je žestoko napao gradske vlasti:
„Tko su ti sektaši iz Možemo! da 2025. zabranjuju pjesmu iz 1991. koja je dizala moral na ratištima? Jesu li glazbeni kritičari?“
Osvrnuo se i na koncert Lepe Brene u zagrebačkoj Areni, upirući prst u dvostruke kriterije:
„Zašto ne propitujete pjesmu Lepe Brene kada u Areni pjeva Jugoslovenku?“
U nastavku je kritizirao i mlađe političare:
„Neki balavci, koji su u vrijeme rata bili dječica, odlučuju što će se izvoditi, dok su srpske cajke dobro došle u Arenu, ako treba i sedam dana.“
Politički ton, poruke i daljnje reakcije
Mlinarićeva konferencija još je jednom otvorila pitanja odnosa prema ratu, kulturnim simbolima, političkoj interpretaciji povijesti i granicama kulturnih zabrana. Njegove izjave u kratkom su roku postale jedna od najkomentiranijih tema dana, a reakcije su već počele pristizati iz političkih i civilnih organizacija.
