Znanstvena zajednica posljednjih tjedana pojačano upozorava na dramatične procese koji se odvijaju uz obale Zapadne Antarktike. Novo istraživanje otkriva kako nasilni podmorski vrtlozi, svojevrsne oceanske “oluje”, ubrzano nagrizaju jedan od najopasnijih ledenjaka na svijetu — Thwaites, poznat i kao lednjak sudnjeg dana.
Ovi snažni vrtlozi nastaju kada se sudaraju vode različite temperature i gustoće u otvorenom oceanu. Nakon formiranja, kreću prema regiji Zapadne Antarktike, gdje dosežu ledene police Thwaitesa i obližnjeg Pine Islanda te ih erodiraju iz dubine. Stručnjaci upozoravaju da bi upravo ovi skriveni procesi mogli biti ključna karika u neobično brzom povlačenju ledenog štita posljednjih desetljeća.
Istraživač Mattia Poinelli sa Sveučilišta California, Irvine pojašnjava da se vrtlozi ponašaju “točno kao oluja”, povlačeći topliju vodu prema površini i prema ledenoj masi, dok hladniju vodu potiskuju dalje. Time se dodatno ubrzava topljenje s donje strane ledenih polica, što se dugo smatralo sporijim i manje dinamičnim procesom.
Znanstvenici su kombinirali napredne računalne modele s uređajima smještenima ispod ledene površine, kako bi dobili potpuniju sliku o kretanju vode i toplinskim tokovima. Otkrili su da se submezoskalni oceanski vrtlozi javljaju tijekom cijele godine, ali kulminiraju u lipnju. U tom razdoblju, prema rezultatima istraživanja, mogu biti odgovorni za do 20 posto ukupnog topljenja ledenih polica u regiji.
Riječ je o svojevrsnom začaranom krugu: što je više topljenja, stvara se intenzivnija turbulencija, a ona pak omogućuje još toplijoj vodi da prodre duboko pod led. To dodatno destabilizira cijeli sustav, posebno u području koje je već desetljećima označeno kao klimatski osjetljivo.
Thwaites i Pine Island dio su Zapadnoantarktičkog ledenog štita, jednog od najvećih spremnika slatke vode na planetu. Stručnjaci ih već dugo nazivaju “slabom točkom” sustava, jer su iznimno osjetljivi na zagrijavanje oceana. Gubitak mase u ovom području ima globalne posljedice: u najcrnjem scenariju, potpuni kolaps dijelova zapadnog ledenog štita mogao bi dovesti do porasta razine mora od oko tri metra.
Autori studije objavljene u Nature Geosciences upozoravaju da bi se, zbog stalnog porasta temperature oceana uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova, ovi podmorski vrtlozi u budućnosti mogli javljati još češće. Time bi se daljnje ubrzalo topljenje ledenjaka koje već sada izaziva zabrinutost među klimatskim stručnjacima, osobito u kontekstu dugoročnih posljedica za obalne gradove i nisko položene otočne države.
Zbog sve intenzivnijih promjena u regiji, znanstvenici pozivaju na veća ulaganja u monitoring i razvoj preciznijih klimatskih modela. Ti modeli dosad nisu u potpunosti obuhvaćali kratkotrajne, ali snažne oceanske procese, koji se sada pokazuju ključnima za razumijevanje dinamike nestabilnih antarktičkih ledenih masa.
