Dok građani čekaju službenu odluku o tome kada i na koji način će biti srušen teško oštećeni Vjesnikov neboder, stručnjaci iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo prvi put detaljno su objasnili što se događa iza kulisa i kako bi sam postupak mogao izgledati. Zgrada je nakon požara postala sve veća sigurnosna prijetnja, a pitanje njezina uklanjanja posljednjih je dana među najaktualnijima u Zagrebu.
U Intervjuu tjedna Media servisa, profesor Građevinskog fakulteta i stručnjak za potresno inženjerstvo Mario Uroš pojasnio je u kakvom je stanju konstrukcija deset dana nakon požara te kakve će preporuke biti za stanovnike u neposrednoj blizini.
Prema trenutnim analizama, najizglednije rješenje je rušenje miniranjem, odnosno tzv. kontrolirano prelamanje konstrukcije u smjeru Savske ceste. Takva se metoda već koristila na nizu visokih objekata, no u Zagrebu bi ovo bilo jedno od najzahtjevnijih rušenja ikad.
Kako bi izgledalo rušenje?
Uroš je vrlo jasno opisao proces slabljenja konstrukcije i pripreme ključnih točaka za pad zgrade:
“Prerezali bi se, odnosno oslabilo bi se određene ključne točke konstrukcije dinamitom ili eksplozivom. Neboder je okvirna konstrukcija koja stoji na stupovima, i eksploziv služi samo da zdrobi beton na točno određenim mjestima. Zgrada se onda uruši vlastitom težinom, a sve se projektira tako da padne onako kako je predviđeno.”
Ova vrsta rušenja zahtijeva precizan projekt i iskustvo tima koji postavlja eksploziv. Stručnjaci naglašavaju kako je Vjesnikov neboder, zbog svojeg sustava stupova, zapravo pogodan za ovakav zahvat.
Upitan o mogućnosti nepredviđenog smjera pada, Uroš je rekao:
“Naravno da uvijek postoji mala mogućnost, ovisno o tome tko i kako radi, ali ovdje je rizik minimalan. Ovaj je neboder zapravo vrlo pogodan za takav način rušenja. Problem bi bio da se radi o konstrukciji s mnogo armirano-betonskih zidova koje je prethodno potrebno rezati i oslabljivati.”
Pripreme traju tjednima – rušenje deset sekundi
Iako sama detonacija traje tek nekoliko trenutaka, cjelokupna priprema je dugotrajna i uključuje niz sigurnosnih protokola. Stručnjak procjenjuje da bi pripreme mogle trajati i više od mjesec dana, uključujući i postavljanje zaštitnih barijera, provjeru instalacija u tlu te osiguranje podvožnjaka.
“Treba osigurati cijelo područje i sve instalacije u tlu. Tu je i podvožnjak, pad konstrukcije mora se pažljivo pripremiti. Ne držite me za riječ jer nisam izvođač, ali mislim da bi pripreme trajale barem mjesec dana.”
Dan rušenja uključivat će zaustavljanje prometa, kontrolu zone i brojne sigurnosne mjere. Očekuje se i velik interes javnosti, no stručnjaci upozoravaju da udaljenost mora biti dovoljno velika.
Na pitanje hoće li se evakuirati stanovnici okolnih zgrada, Uroš je odgovorio:
“Neboder je prilično izoliran pa ne očekujem evakuacije. No zaštita okolnih zgrada je sigurna – skele, platna… Ne zbog opasnosti od urušavanja, nego zbog prašine koja će nastati.”
Nadzor pukotina i stanje konstrukcije
Stručnjaci iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i dalje vrše nadzor stanja nebodera. Provjeravaju se pukotine i oštećenja kako bi se utvrdilo napreduju li i predstavljaju li dodatni rizik.
“Ulazimo minimalno, ali smo nekoliko puta provjeravali stanje. Nismo primijetili širenje pukotina, i to je najvažnije. Da se pukotine šire, situacija bi bila puno ozbiljnija.”
U tijeku je i policijski očevid. Zgrada ima oštećene dijelove konstrukcije pa se ulazi u objekt provode uz dodatne mjere opreza.
“Strop je sitnorebričast, tanak i opasan za kretanje više ljudi s opremom. Policija je jučer ušla, mi nismo, kako bi mogli u miru obaviti svoj posao.”
Širi problem: mnogi zagrebački neboderi su zastarjeli
Uroš je upozorio i na dugogodišnji problem nedovoljno održavanih visokih zgrada u Zagrebu, ističući da je stanje Vjesnika samo dio šire priče.
“Mnogo je stambenih nebodera u sličnoj situaciji – bez pristupa vatrogasnom vozilu i bez osnovnih mjera zaštite od požara. Kad su građeni, zahtjevi su bili manji i tada su ih zadovoljavali. Danas to više nije slučaj. To je nešto što se mora osvijestiti i ispraviti.”
Usporedba s prijašnjim rušenjima u Zagrebu
Stručnjaci rušenje Vjesnikovog nebodera uspoređuju s prijašnjim operacijama poput uklanjanja starog dimnjaka na Črnomercu ili dijela tornja Zagrebačke katedrale. Iako je riječ o različitim objektima, pritisak, zahtjevnost i preciznost zadatka vrlo su slični.
“Sam trenutak rušenja uvijek je stresan i pod velikim pritiskom. Što se proračuna tiče, nema velike razlike. Dimnjaci od opeke znaju biti i zahtjevniji jer se često ne zna njihova unutarnja struktura, a morate ih srušiti u vrlo uskom prostoru.”
Upozorenje građanima koji žele gledati rušenje
Kako se datum odluke približava, mnogi građani već se raspituju gdje bi mogli pratiti rušenje. No stručnjaci poručuju da sigurnost mora biti na prvom mjestu.
“U tom trenutku opasno je biti blizu. Sve sigurnosne mjere moraju se ozbiljno shvatiti. Uvijek postoji mala vjerojatnost da neka krhotina odleti gdje ne bi trebala. Zato sve treba dobro pripremiti.”
Organizacija rušenja bit će pod posebnom kontrolom, a očekuje se da će biti određena i zona u koju će pristup biti strogo zabranjen.
