Početak hladnijih dana u Hrvatskoj tradicionalno donosi obnovu jedne od najstarijih seoskih praksi – svinjokolje. Za neke je riječ o običaju koji podrazumijeva obiteljsko okupljanje, pripremu domaćih proizvoda i čuvanje tradicije. Za druge, pak, osobito za udrugu Prijatelji životinja, riječ je o nečemu posve suprotnom.
Njihovo starije priopćenje, koje se gotovo svake godine ponovno dijeli, opisuje kolinje dramatičnim tonom. U udruzi tvrde kako se tijekom ovog običaja događa nasilje nad životinjama, uz prizore koji, prema njihovim opisima, “u civiliziranim zemljama izazivaju osudu i zgražanje”.
U priopćenju podsjećaju i da je tijekom godine, zbog afričke svinjske kuge, eutanazirano 17.500 svinja, no prema njima ni to nije umanjilo tradicionalna okupljanja po dvorištima, koja opisuju kao “prolijevanje krvi uz alkohol i veselje”.
Snažna retorika i dramatični opisi
Udruga bez zadrške opisuje tijek kolinja, navodeći da se životinja u dvorištima “naganja”, da ljudi na nju bacaju metalnu sajlu, da se vuče, kliže i opire dok “očajnički vrišti”.
U opisu navode:
“U skučenom boksu svinju najprije naganjaju dok u panici bježi, posrće i ruši se po podu… dvorište odzvanja njezinim očajničkim vrištanjem.”
Njihova slika kolinja uključuje i upozorenje da zakonski propisano omamljivanje mehaničkim pištoljem ponekad izvode nestručne osobe, zbog čega, tvrde, životinja ostaje djelomično ili potpuno pri svijesti.
Pritom ističu da ne poštuju svi propise:
“Negdje svinju udare po glavi maljem ili sjekirom.”
Ovi opisi izazvali su rasprave — od onih koji ih smatraju potpuno opravdanima do onih koji tvrde da su pretjerani i napisani na način da emocionalno šokiraju, a ne informiraju.
Argument o “tradiciji” i reakcije javnosti
Udruga je tada poručila kako se “užas opravdava riječju tradicija”, što su mnogi poljoprivrednici i podržavatelji svinjokolje smatrali nekorektnim prikazom životnog običaja starog stoljećima.
Dok jedni ističu kako se tradicija treba prilagoditi modernim standardima dobrobiti životinja, drugi podsjećaju da je kolinje najčešće strogo regulirano i da se u većini slučajeva provodi humano i pod nadzorom iskusnih mesara.
Međutim, retorika udruge ostaje ista iz godine u godinu, s naglaskom na emocionalnom prikazu i isticanju najgorih mogućih scenarija.
Upozoravaju i na zdravlje – ali ni tu nema suglasja
Prijatelji životinja u svom priopćenju nisu se zaustavili na prikazu samog procesa kolinja, već su podsjetili i na zdravstvene rizike konzumacije mesa.
Naveli su da Svjetska zdravstvena organizacija svrstava prerađeno meso u skupinu kancerogenih namirnica te povezala visok unos životinjskih proteina s nizom kroničnih bolesti.
Za neke je to dokaz da je vrijeme za promjene u prehrambenim navikama. Za druge samo još jedan argument koji se ponavlja svake godine, često bez uvažavanja činjenice da je meso sastavni dio tradicionalne kuhinje i prehrane mnogih obitelji.
Poziv udruge na biljne alternative
Udruga u zaključku navodi da meso “nije nužno za ljudsko zdravlje” i zagovara prelazak na biljne proteine, ističući:
“Namirnice poput graha, leće i slanutka… mogu u potpunosti zadovoljiti naše prehrambene potrebe bez ijedne žrtvovane životinje.”
Njihov je stav jasan – smatraju da bi tradiciju trebalo zamijeniti modernijim prehrambenim modelima. No unatoč tome, svinjokolje se i dalje održavaju u brojnim selima, često uz argument da se radi o obiteljskoj tradiciji, ekonomijskoj potrebi i načinu očuvanja domaćih proizvoda.
Dok se dvije strane i dalje razilaze, jedno je sigurno: rasprava o svinjokolji vraća se svake godine, a stavovi ostaju jednako podijeljeni.
