Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ponovno su otvorili pitanje stvarnog položaja hrvatskih umirovljenika. Razlike među kategorijama mirovina pokazuju jasnu i već dugo prisutnu nejednakost: dok se manje od šest posto umirovljenika može pohvaliti mirovinom iznad 1.000 eura, čak 58 posto umirovljenika živi s primanjima manjim od 600 eura.
U studenom je, prema podacima HZMO-a, isplaćeno 1,13 milijuna mirovina prema općim propisima, uz dodatne kategorije koje se isplaćuju temeljem međunarodnih ugovora i posebnim propisima. Ukupan prosjek svih tih mirovina iznosi 560 eura. Računajući i braniteljske te vojne mirovine, prosjek raste na 610 eura, a ukupno se isplaćuje 1,23 milijuna mirovina, navodi portal Mirovina.hr.
Najbrojnije skupine i prosječni iznosi
Među 1,13 milijuna korisnika, najzastupljenija je kategorija s prosječnim primanjima od 730 eura, koju čini 136.278 umirovljenika. Ta skupina predstavlja sredinu mirovinske piramide, no njezin udio i dalje je manji od očekivanog kada se usporedi s prosječnom plaćom u zemlji.
Odmah iza nje nalazi se skupina s prosjekom od 632 eura, u kojoj su 122.741 korisnik, te kategorija od 503 eura, koju čini 121.752 umirovljenika. Tu su i 107.886 korisnika s prosjekom od 436 eura, što čini značajan dio umirovljeničke populacije koja se nalazi ispod donje granice pristojnog životnog standarda.
Dodatno, 84.630 umirovljenika primilo je u studenom prosjek od 569 eura, dok 83.676 korisnika ima prosječnu mirovinu od 860 eura, što ovu grupu stavlja među rjeđe slučajeve primanja bližih europskim prosjecima.
Najniže mirovine — desetci tisuća građana žive s 200 do 400 eura
Veliki broj umirovljenika nalazi se u kategorijama koje su daleko ispod hrvatskog prosjeka. Čak 60.000 građana prima tek 238 eura mjesečno, dok 68.000 korisnika ostvaruje 305 eura. Još dodatnih 72.000 umirovljenika mjesečno dobiva 372 eura, što jasno ukazuje na raslojavanje i dugogodišnje posljedice niskih plaća i kratkog radnog staža.
Posebno upada u oči podatak o gotovo 69.000 mirovina od svega 36 eura, što su u najvećem dijelu mirovine prema međunarodnim ugovorima. Ovaj iznos, manji od cijene dvaju ručkova u prosječnom restoranu, najbolje pokazuje koliko se različiti sustavi mirovinskih obračuna reflektiraju na konačna primanja.
Ključna brojka koja otkriva stvarnost: 58 posto ispod 600 eura
Unatoč rastu mirovina u proteklim godinama, 662.667 umirovljenika, odnosno 58 posto svih korisnika, i dalje prima manje od 600 eura. Njihov položaj posebno je osjetljiv zbog stalnog rasta životnih troškova.
Na drugoj strani ljestvice nalaze se umirovljenici s mirovinom iznad 1.000 eura — njih je oko 74.300, što čini tek 6 posto ukupne populacije. Među njima se nalazi oko 17.000 korisnika čija mirovina u prosjeku iznosi 1.831 euro, što predstavlja najviši razred u hrvatskom sustavu.
Omjer mirovina i plaća ponovno se pogoršao
Iako plaće bilježe rast, mirovine su se nakon rujanskog usklađivanja zadržale na istoj razini, što je dovelo do novog smanjenja udjela mirovina u plaći. Prosječna ukupna mirovina iznosi 689 eura, a njezin udio u prosječnoj plaći pao je na 47,3 posto.
Posebno težak položaj imaju korisnici najniže mirovine. Njih 278.000 prima prosjek od 449 eura, što je otprilike 30 posto prosječne plaće, pa upravo ova skupina nosi najveći teret nesrazmjera u mirovinskom sustavu.
Dok se čeka sljedeće usklađivanje i objava novih projekcija mirovina, podaci HZMO-a pružaju realniji uvid u stanje umirovljeničke populacije, ukazujući kao i ranije na dugoročne izazove mirovinske politike u Hrvatskoj.
