Europska komisija objavila je prosinački paket postupaka zbog povrede prava EU-a, u kojem je Hrvatska ponovno završila na popisu država koje nisu u potpunosti uskladile nacionalno zakonodavstvo s europskim pravilima. U današnjem priopćenju Komisija je istaknula da je Hrvatskoj upućeno dva obrazložena mišljenja, što predstavlja drugi korak u službenom postupku povrede.
Prva opomena odnosi se na direktivu o procjeni utjecaja na okoliš, koja je u Europskoj uniji jedan od temeljnih alata za zaštitu prostora, prirode i javnog interesa. Druga upozorava na nepravilno prenošenje direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece, važnog zakonodavnog okvira za kazneno pravo i zaštitu maloljetnika.
Nepravilnosti u prenošenju direktive o procjeni utjecaja na okoliš
Prema objašnjenju Komisije, Hrvatska ni nakon službene opomene upućene još 2019. godine nije u potpunosti uskladila svoje propise s pravilima EU-a. Zakonodavstvo, kako navodi Bruxelles, i dalje ne uključuje kriterije provjere kojima bi se utvrdilo treba li pojedini projekt proći procjenu utjecaja na okoliš.
Osim toga, u postupku odobravanja projekata ne uzimaju se u obzir ključni okolišni uvjeti, kao ni specifične značajke zahvata koji bi mogli imati negativan učinak na okoliš. Nedostaju i obveze za definiranje mjera kojima bi se spriječio ili smanjio štetan utjecaj, kao i protokoli za praćenje dugoročnih posljedica.
Zbog tih nedostataka Komisija je poslala obrazloženo mišljenje, uz napomenu da Hrvatska ima dva mjeseca za ispravak propusta. Ako se manjkavosti ne uklone, predmet može biti upućen Sudom Europske unije, što predstavlja najstroži korak u postupku povrede.
Druga opomena: nepravilno prenošenje direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece
Drugi predmet koji se odnosi na Hrvatsku još je osjetljiviji jer uključuje zaštitu djece, kaznena djela seksualnog zlostavljanja i distribuciju nezakonitog sadržaja. Komisija je objasnila da Hrvatska, zajedno s Maltom, nije pravilno prenijela sve odredbe direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece.
Direktiva propisuje minimalna pravila u definiciji kaznenih djela i sankcija, ali i obavezu država članica da osiguraju programske i preventivne mjere za počinitelje kako bi se smanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela. Upravo te preventivne mjere u hrvatskom zakonodavstvu nisu u potpunosti ugrađene, zbog čega je Komisija poslala obrazloženo mišljenje.
Državama je ostavljen rok od dva mjeseca da odgovore i poduzmu odgovarajuće izmjene. Ako se to ne dogodi, Komisija može uputiti predmet Sudu EU-a, što se u praksi događa kada države trajno odgađaju usklađivanje s europskim zakonodavstvom.
Kako izgleda postupak povrede EU prava?
Postupak povrede prava EU-a sastoji se od tri faze. Prvo se šalje službena opomena, kojom se država upozorava na nepravilnosti. Ako se problem ne ispravi, slijedi obrazloženo mišljenje, dokument koji sadržava detaljna objašnjenja i zahtjev da država članica uskladi zakonodavstvo s pravnim okvirom Unije. Ako i nakon toga država ne surađuje, Komisija može predmet uputiti Sudu Europske unije, koji u krajnjem slučaju može izreći novčane kazne.
U većini slučajeva države članice reagiraju prije završnog koraka, no Komisija redovito upozorava da je primjena direktiva ključna za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, zaštitu okoliša i sigurnost građana.
