Od četvrtka, 11. prosinca, u Hrvatskoj su na snazi nova pravila Europske unije koja će značajno otežati skrivanje dohotka, imovine i financijskih tragova – posebno onih povezanih s offshore strukturama i kripto-imovinom. Uvođenje ovih mjera dio je najšire reforme nadzora nad digitalnim financijama u zadnjem desetljeću.
Time je službeno stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo ugrađuju dvije ključne EU direktive – 2023/2226, koja regulira razmjenu informacija o kripto-imovini, te 2025/872, koja propisuje obveze izvješćivanja za digitalne platforme i širi opseg financijskih podataka koje porezna tijela moraju međusobno razmjenjivati.
Što se mijenja? Porezna dobiva nove ovlasti i alate
Nove odredbe značajno jačaju suradnju poreznih uprava unutar EU-a. Za hrvatske institucije – od Porezne uprave do Ministarstva financija i Carinske uprave – to znači širi pristup podacima, strože kontrole i obvezno automatsko dijeljenje informacija s drugim državama članicama.
Ključna novost je uključivanje kripto-platformi i pružatelja kripto-usluga u sustav obveznog izvješćivanja. Banke, financijske institucije i digitalne platforme sada moraju prikupljati i čuvati detaljne informacije o korisnicima, uključujući:
- podatke o kupnji, prodaji i prijenosu kripto-imovine
- prihode od dividendi, kamata i kapitalnih dobitaka
- podatke o vlasničkoj strukturi računa i investicijskih udjela
- rezidentnost korisnika i povezana porezna izvješća
Ti podaci automatski se prosljeđuju Poreznoj upravi, a zatim – ako je korisnik nerezident – i odgovarajućoj poreznoj službi druge države EU-a. Primjerice, Hrvatu koji trguje na njemačkoj kripto-platformi podaci će izravno stići u Zagreb, bez potrebe za posebnim zahtjevom.
Što to znači za porezne obveznike?
Iako će najveći dio prijava teći automatski, stručnjaci napominju da građani i dalje moraju provjeriti točnost svojih podataka, jer Porezna uprava ima pravo zahtijevati dodatnu dokumentaciju i izricati kazne u slučaju nepravilnosti.
Sustav je osmišljen kako bi smanjio sivu zonu, olakšao borbu protiv utaje poreza i spriječio zloupotrebe offshore računa. EU institucije naglašavaju da je digitalna ekonomija prebrzo rasla da bi je postojeći porezni modeli uspješno pratili, pa je reforma bila nužna.
Kripto sektor između olakšanja i straha
Dio stručnjaka iz financijske industrije smatra da će novi režim donijeti veću jasnoću, stabilnost tržišta i predvidljivost troškova. Jasna porezna pravila, kažu, povećavaju povjerenje investitora.
S druge strane, dio kripto zajednice izražava zabrinutost. Najčešće kritike odnose se na to da “nova pravila ne obuhvaćaju sve oblike kripta”, da su previše rigorozna te da bi mogla odbiti male ulagače i otežati funkcioniranje inovativnih projekata.
Studija EU Tax Observatoryja pokazuje da više od 70 % kripto ulagača trenutno ne prijavljuje prihode, što, prema istraživačima, jasno upućuje na potrebu za centraliziranom regulacijom i razmjenom podataka.
Prvi realni rezultati tek 2027. godine
Iako su očekivanja velika, analitičari upozoravaju da će se stvarni učinci vidjeti tek kad stigne prvi val izvješća – 2027. godine. Do tada će porezne službe svih članica morati savladati operativne izazove: obradu velike količine podataka, digitalno “preklapanje” tradicionalnih i kripto financija te pokušati izbjeći administrativno zagušenje.
Institucije upozoravaju da postoji rizik od nesrazmjera između obujma podataka i kapaciteta za njihovu obradu, što može usporiti sustav u početnim fazama.
Politička potpora u Europi – i oprez konzervativaca
U Europskom parlamentu direktive su dobile široku potporu, uključujući i skupine koje dosad nisu bile sklone širenju EU nadležnosti.
Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) daje uvjetnu podršku, naglašavajući da kripto ne može ostati izvan poreznog okvira, ali upozorava da se transparentnost ne smije pretvoriti u “nedemokratski nadzor”.
Bartulica smatra da DAC8, kao jedinstveni europski okvir, može smanjiti fragmentaciju i stvoriti stabilnije tržišne uvjete, ali upozorava da troškovi usklađivanja ne smiju postati prepreka inovacijama i malim korisnicima.
Prema njegovim riječima, mjere su prihvatljive samo ako ne vode masovnom nadzoru, ako ostanu proporcionalne i ako se osigura parlamentarni nadzor nad korištenjem prikupljenih podataka. Konzervativci upozoravaju da bi previsoke obveze usklađivanja mogle otjerati tehnološka poduzeća izvan EU-a, bez garancije povećanih poreznih prihoda.
