U Šibensko-kninskoj županiji dio djelatnika hitne medicinske pomoći otvoreno iskazuje nezadovoljstvo zbog rada liječnika iz Irana, za kojeg tvrde da ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik te da u komunikaciji s pacijentima inzistira na engleskom. Zbog toga, upozoravaju, nastaju ozbiljni problemi u svakodnevnim intervencijama, osobito na terenu.
Riječ je o liječniku koji je početkom prosinca premješten na hitnu u Drnišu, nakon što je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu. Informacije je prvi objavio RTL, a nezadovoljstvo među dijelom zaposlenika, prema njihovim riječima, tinja već dulje vrijeme.
„Sve intervencije prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je: ‘Možemo se sporazumjeti na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti totalno“, rekao je RTL-u izvor s hitne u Drnišu, ogorčen situacijom s novim kolegom.
Prema navodima više sugovornika, liječnik govori tek osnovni hrvatski, dovoljan za elementarno sporazumijevanje, ali u stresnim i dinamičnim situacijama hitne medicine često prelazi na engleski jezik. To, tvrde, predstavlja ozbiljan problem u ruralnim sredinama, gdje velik dio pacijenata čine starije osobe.
„Zamislite da dođete u selo u kojem žive jedna ili dvije osobe od devedeset godina i vi njih ispitujete nešto na engleskom“, naveo je jedan od djelatnika.
Kako doznaje RTL, liječnik se u Hrvatskoj nalazi već oko deset godina, a medicinu je završio u Splitu, na studiju na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, zatim u Primoštenu, a nakon pritužbi prebačen je u Drniš.
„Nitko ne može reći da nije imao vremena naučiti hrvatski. U međuvremenu se oženio liječnicom Hrvaticom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često radile posao umjesto njega jer on odbija govoriti hrvatski. Ljudi su se bunili pa je prebačen u Primošten“, ispričao je RTL-u anoniman izvor.
Sugovornik naglašava kako osobno nema problem s liječnikom, već sa situacijom u kojoj je prisiljen prevoditi i preuzimati dio liječničkih obveza.
„Mene zanima ima li diplomu i položen hrvatski jezik. Ako ima, onda je vjerojatno poklonjena. Ne mislim da je loš liječnik, ali ovakvo što si ne možeš priuštiti kad radiš na hitnoj“, rekao je.
Dodaje da je jasno dao do znanja da ne želi biti simultani prevoditelj, jer u slučaju pogreške odgovornost može pasti na njega.
„Ako se, ne daj Bože, nešto dogodi, krivnja će pasti na mene. Nisam plaćeni doktor, on je“, poručio je.
Prema njegovim tvrdnjama, liječnik ne nosi službenu motorolu, više je puta kasnio na posao, a na obveznom izvanbolničkom treningu navodno nije razumio hrvatski, zbog čega mu je supruga dolazila prevoditi. Unatoč tome, dobio je dopuštenje za rad jer, kako se navodi, nedostaje liječnika.
Slična iskustva potvrđuju i djelatnici u Šibeniku. Jedna medicinska sestra rekla je RTL-u da su i ondje prevodili umjesto liječnika te obavljali dio njegovih zadataka.
„Kad dođete na prometnu ili neku veću nesreću, neugodno je pacijentu kad vidi da liječnik ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati liječnike koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude i prevoditelj, sestra i doktor“, kazala je.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić rekao je RTL-u da liječnik posjeduje certifikat o znanju hrvatskog jezika te da Zavod, osim jedne djelatnice, nije zaprimio pritužbe.
„Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika i na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić, dodavši da osobno s liječnikom nije razgovarao na hrvatskom.
Iz Zavoda su naknadno naveli da liječnik ima odobrenje Hrvatske liječničke komore te potvrdu škole stranih jezika NIKA o poznavanju hrvatskog jezika na razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru.
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je RTL-u da je zatražilo očitovanje Zavoda te da liječnik ispunjava sve uvjete za obavljanje djelatnosti, uključujući znanje jezika, te da nisu zaprimljene službene pritužbe.
U isto vrijeme Hrvatska se suočava s izraženim nedostatkom liječnika. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaju stotine liječnika, a od 2013. do 2024. godine iz zemlje je otišlo više od 1200 liječnika.
