Umirovljenike od 2026. godine očekuju brojne promjene koje donose veće mirovine, više fleksibilnosti i manju administraciju.
Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026., Hrvatska ulazi u novu fazu mirovinske reforme. Njezin cilj je povećati primanja starijih građana i istovremeno potaknuti dulji ostanak u svijetu rada.
Zahvaljujući dosadašnjim povišicama i trajnima dodacima, prosječna starosna mirovina krajem 2025. premašila je 700 eura, a nova pravila trebala bi dodatno poboljšati standard gotovo 1,2 milijuna umirovljenika.
Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje
Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za sve korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina.
To znači da će njihov polazni faktor biti izjednačen s onim za redovitu mirovinu.
Ova mjera obuhvatit će oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina, čije će mirovine porasti prosječno 57 eura mjesečno.
Usklađenje će se provoditi automatski, bez donošenja posebnih rješenja, najkasnije do 31. ožujka 2026. godine.
Invalidske mirovine veće za 10 posto
Od istog datuma, invalidske mirovine rastu 10 posto, čime će biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika.
Prema procjeni HZMO-a, u prosjeku će te mirovine porasti za 74 eura.
Također, ukidaju se obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina, što će mnogima olakšati postupak ostvarivanja prava i smanjiti administrativne prepreke.
Rad uz mirovinu – nova pravila za starije od 65 godina
Još jedna važna novost odnosi se na mogućnost rada uz mirovinu.
Od početka 2026. umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i pritom primati 50 posto svoje mirovine.
Do sada su mogli raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine.
Nova mjera trebala bi potaknuti dulji ostanak na tržištu rada, posebno u sektorima u kojima nedostaje radne snage.
Ova mogućnost proširena je i na korisnike invalidskih mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti te na one čije su mirovine prevedene u starosne.
Promjene koje su već stupile na snagu – od srpnja 2025.
Još tijekom 2025. uvedeno je nekoliko važnih mjera koje su već promijenile položaj umirovljenika.
Nova formula za usklađivanje mirovina
Formula sada uzima u obzir rast plaća i troškove života, u omjeru 85:15 – ovisno o tome što je povoljnije za korisnike.
Cilj je da mirovine prate realne troškove života, a ne samo inflaciju.
Godišnji dodatak na mirovinu
Od 2025. uveden je trajni godišnji dodatak koji se računa prema godinama mirovinskog staža.
Za svaku godinu rada isplaćuje se 6 eura, a pravo na dodatak imaju svi korisnici koji su u prethodnoj godini primali mirovinu.
Taj dodatak nije oporeziv, ne podliježe ovrsi i ne utječe na prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Povećanje najniže mirovine
Osnovica za izračun najniže mirovine porasla je na 13,99 eura po godini staža, što je povećanje na 106 posto aktualne vrijednosti.
Time je prosječna najniža mirovina porasla s 421,96 eura na 462,09 eura, odnosno za oko 40 eura mjesečno.
Ova mjera odnosi se na 275 tisuća korisnika koji primaju najnižu mirovinu.
Dodatne mjere i olakšice
Povećanje dodatnog staža za roditelje i udomitelje
Zakonskim izmjenama povećan je dodani staž za svako dijete – s dosadašnjih 6 na 12 mjeseci.
Novost je i da se taj dodatni staž priznaje udomiteljima koji obavljaju tu djelatnost dulje od 10 godina.
Veće bonifikacije za kasnije umirovljenje
Ukinuta su ograničenja koja su ranije dopuštala maksimalno 27 posto povećanja mirovine.
Po novome, mirovina raste 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, bez gornje granice.
To znači da će oni koji dulje ostanu aktivni značajno povećati svoju buduću mirovinu.
Olakšani kriteriji za obiteljsku mirovinu
Iz zakona je izbrisan uvjet da je izvanbračna zajednica morala postojati na dan 28. ožujka 2008., čime se olakšava ostvarivanje prava.
Pravo na obiteljsku mirovinu sada mogu ostvariti i bivši izvanbračni drugovi s pravom na uzdržavanje te neformalni životni partneri.
U najavi – ukidanje poreza na mirovine
Još jedna mjera koja je u pripremi odnosi se na ukidanje poreza na sve mirovine.
Prema prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika, izmjene bi trebale biti donesene tijekom 2026., a ukidanje bi stupilo na snagu početkom 2027. godine.
Trenutačno više od 400 tisuća umirovljenika plaća porez, u prosječnom iznosu od 30 eura mjesečno, a kako raste prosječna mirovina, broj obveznika se povećava.
Vlada navodi da bi ukidanjem poreza najviše profitirali umirovljenici s nižim i srednjim primanjima, dok bi gubitak za proračun bio kompenziran rastom potrošnje.
Brojne mjere koje ulaze u primjenu od 2026. godine predstavljaju najveću reformu mirovinskog sustava u posljednjem desetljeću.
Cilj je osigurati pravednije mirovine, veću financijsku sigurnost i više izbora za starije građane – uz istodobno jačanje međugeneracijske solidarnosti i održivosti sustava.
