Objava korisnice iz Srbije na društvenoj mreži Reddit potaknula je pravu lavinu komentara i rasprava među Hrvatima.
Pitanje je bilo jednostavno – što je Hrvatskoj donijelo članstvo u Europskoj uniji, od cijena u trgovinama do mogućnosti zapošljavanja i kvalitete života.
Odgovori su, međutim, otkrili koliko su mišljenja građana podijeljena i emocionalno nabijena.
Jedni smatraju da je ulazak u EU bio najvažniji politički i ekonomski korak u novijoj povijesti, dok drugi upozoravaju da su posljedice demografske i gospodarske – visoka cijena koju Hrvatska još uvijek plaća.
Fondovi i otvorene granice – najveći plus članstva
Najviše pozitivnih komentara odnosilo se na fondove Europske unije.
„Puno toga, recimo poljoprivredne poticaje, sve što se gradi, obnavlja je većim dijelom iz EU fondova“, napisao je jedan korisnik, dok drugi dodaje: „Sve oko sebe što pogledam od značajnijih radova je financirala EU.“
Prema službenim podacima, Hrvatska je do 2023. povukla gotovo 12 milijardi eura više nego što je uplatila, čime se svrstala među najveće neto primatelje fondova u Europi.
Zahvaljujući tim sredstvima financirani su mostovi, škole, vrtići, ceste, energetske obnove i digitalni projekti.
Kao drugu veliku prednost, građani ističu slobodu kretanja unutar Schengenskog prostora i jednu od najjačih putovnica na svijetu.
„Mogu u Sloveniju, Mađarsku, Italiju – kao da idem iz Zagreba do Splita“, napisao je jedan korisnik, dok su drugi pohvalili ukidanje roaminga, uvođenje eura i stabilniju ekonomiju.
„Jednu od najjačih putovnica, bolje zakone i europske standarde“
Jedan od najkomentiranijih postova na Redditu ističe cijeli niz konkretnih koristi:
„Jednu od najjačih putovnica na svijetu, jednu od najkorištenijih valuta, otvorene granice, bolje zakone, fondove s kojima gradimo sve i svašta – od cesta i mostova do škola i tramvaja. Subvencije za električne aute, panele, bicikle, poticaje za firme. Tijekom potresa i korone dobili smo milijarde pomoći. Imamo vojnu sigurnost, stabilnu valutu, niže kamatne stope i Europskog tužitelja koji se bavi onime čime naš sustav ne može.“
Korisnici su podsjetili i da Hrvatska danas ima pravni okvir usklađen s europskim zakonodavstvom, što je otvorilo put modernizaciji javne uprave, sudstva i tržišta kapitala.
„Bez EU, Hrvatska bi bila puno niže u svim aspektima nego sada“, napisao je jedan komentator.
„Žao mi je da nismo ušli sa Slovenijom, oni su to iskoristili puno pametnije i ranije.“
Odljev mozgova, rast cijena i problem nekretnina
No, druga polovica komentara pokazala je tamnu stranu europske priče.
Kao glavni nedostatak članstva mnogi navode odljev mladih i obrazovanih ljudi, koji su zbog otvorenih granica potražili bolje uvjete života i rada u Njemačkoj, Irskoj i Austriji.
Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, zemlju je napustilo više od 300 tisuća radno sposobnih građana.
„Kako su se otvorile granice, stotine tisuća ljudi je otišlo. To znači da je ovdje odjednom zafalilo radnika“, napisao je jedan korisnik, dodajući da je to podiglo plaće, ali i promijenilo tržište rada.
Zabrinutost izaziva i rastuće tržište nekretnina, koje su, zbog liberalizacije tržišta, postale privlačne stranim kupcima.
„Veliki minus je to što stranci mogu kupovati nekretnine, zbog čega cijene rastu u nebo“, navodi se u komentarima.
Stanovi u Zagrebu, Splitu i Zadru već su nedostupni mladim obiteljima, a cijene su se u deset godina udvostručile.
Inflacija i euro – krivci ili opravdanje?
Jedna od najžešćih tema bila je inflacija i rast cijena nakon uvođenja eura.
Dok jedni tvrde da su „trgovački lanci iskoristili konverziju za dizanje cijena“, drugi smatraju da je inflacija globalni fenomen, a ne posljedica ulaska u eurozonu.
Ipak, prema podacima portala Trading Economics, inflacija u Hrvatskoj i dalje je iznad prosjeka eurozone.
S druge strane, pristup eurozoni donio je niže kamatne stope, sigurniju valutu i veću otpornost gospodarstva na vanjske šokove.
Za mnoge, to je dovoljno da članstvo smatraju pozitivnim kompromisom – uz cijenu koja se plaća kroz skuplji život i prazna sela.
EU članstvo – osobna perspektiva
Zaključak rasprave bio je jasan: dojam o članstvu u EU uvelike ovisi o osobnom iskustvu.
Za jedne, članstvo znači slobodu, sigurnost i razvoj, a za druge – odlazak, inflaciju i nejednakost.
Deset godina nakon ulaska, Hrvatska i dalje pokušava pronaći ravnotežu između koristi i izazova europske integracije.
