Hrvatska se nalazi na samom rubu značajne promjene vremena koja bi mogla obilježiti početak 2026. godine. Iako posljednji vikend u 2025. još prolazi u relativno mirnim i stabilnim uvjetima, meteorološke karte već sada upućuju na naglu promjenu sinoptičke slike nad Europom, s posljedicama koje bi se mogle osjetiti i u našim krajevima.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, subota je na Jadranu te u Istri i Dalmaciji većinom sunčana, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme, osobito u središnjim krajevima gdje se zadržavaju niski oblaci i magla. Gorski predjeli i istok zemlje imaju više sunčanih razdoblja, vjetar je slab, a na istoku umjeren sjeverozapadni. Na Jadranu puše umjerena bura, koja će sredinom dana okrenuti na sjeverozapadnjak. Temperature su izrazito blage za kraj prosinca – u unutrašnjosti između 1 i 5 °C, a uz obalu i na jugu zemlje od 11 do čak 16 °C.
Slično vrijeme zadržat će se i u nedjelju. Na moru i uz obalu pretežno sunčano, dok će se u unutrašnjosti magla i niski oblaci tek popodne postupno razilaziti. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, dok će na Jadranu bura jačati, a podno Velebita sredinom dana mogući su i olujni udari. Jutarnje temperature u unutrašnjosti spustit će se do -4 °C, dok će se dnevne kretati između 3 i 8 °C, na Jadranu i dalje znatno toplije.
No, mirno razdoblje neće dugo potrajati.
Nakon tjedana u kojima je veći dio Europe bio pod utjecajem atlantskih ciklona i blagog, vlažnog zraka, sinoptička situacija se krajem godine dramatično mijenja. Nad sjevernim Atlantikom i Skandinavijom jača snažna blokirajuća anticiklona, poznata kao Rex blok. Riječ je o atmosferskom obrascu koji djeluje poput zida – zaustavlja dotok toplog oceanskog zraka i otvara put hladnom kontinentalnom zraku sa sjeveroistoka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U pozadini ove promjene nalazi se i stanje polarnog vrtloga, golemog sustava hladnog zraka iznad Sjevernog pola. Krajem studenog zabilježeno je neuobičajeno rano i snažno stratosfersko zatopljenje, koje je oslabilo vrtlog i narušilo njegovu stabilnost. Posljedice tog poremećaja, s vremenskim odmakom, sada se spuštaju u niže slojeve atmosfere. Oslabljeni vrtlog više ne zadržava hladnoću nad Arktikom, već se ona u valovima spušta prema jugu, donoseći prave zimske uvjete.
Dodatni čimbenik je i La Niña, hladna faza ENSO ciklusa u Tihom oceanu. Iako njezin utjecaj na Europu nije izravan ni uvijek isti, statistički povećava vjerojatnost upravo ovakvih blokirajućih vremenskih obrazaca, s izraženim temperaturnim kontrastima i dugotrajnijim hladnim razdobljima nad kontinentom.
Sezonski prognostički modeli, uključujući ECMWF, slažu se u procjeni da će se Europa početkom siječnja praktički podijeliti na dva vremenska svijeta. Zapad i jug kontinenta – Britansko otočje, Francuska, Španjolska i veći dio Italije – ostat će pod utjecajem blažeg atlantskog zraka, uz kišu, maglu i tek povremene epizode susnježice. Istodobno, Skandinaviju, središnju i istočnu Europu očekuje znatno ozbiljnija zima, s temperaturama oko ili ispod prosjeka te češćim snijegom i dugotrajnijim mrazom.
Središnja Europa, uključujući Njemačku, Poljsku, Češku i Austriju, mogla bi postati glavno bojište između toplog i hladnog zraka. Modeli upućuju na jedan do dva jača hladna vala tijekom siječnja, osobito u prvoj polovici mjeseca, kada bi se temperature mogle spuštati osjetno ispod ništice. Iako se ne očekuje trajan snježni pokrivač u nizinama, snijeg i mraz u gradovima poput Berlina, Varšave ili Praga mogli bi postati česta pojava.
Za Hrvatsku i širu regiju Balkana ovakav raspored sinoptičkih sustava obično znači dinamično zimsko vrijeme. Hladan zrak sa sjeveroistoka u kombinaciji s vlagom iz Sredozemlja stvara idealne uvjete za snijeg, ponajprije u planinskim područjima. Dinaridi, Alpe i Karpati mogli bi dobiti obilne količine novog snijega, dok se u nizinama unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije povećava vjerojatnost stvaranja snježnog pokrivača. Uz obalu će prevladavati hladnije i kišovitije vrijeme, uz čestu i jaku buru, koja bi mogla dodatno naglasiti dojam zime u prvim danima nove godine.
