Dugogodišnji urednik za svjetska pitanja BBC John Simpson u opsežnoj analizi upozorava da se globalna sigurnosna situacija ubrzano pogoršava i da se svijet približava razini opasnosti kakva nije zabilježena desetljećima.
Simpson, koji gotovo 60 godina izvještava s ratnih područja i prati geopolitičke krize, ističe da se 2025. po mnogočemu izdvaja od svega što je dosad vidio. Smatra da upozorenja ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski o mogućnosti širenja rata izvan granica Ukrajine treba shvatiti ozbiljno, jer se osjećaj prijelomne prijetnje, kako navodi, rijetko javljao čak i tijekom Hladnog rata.
Rusija testira granice, Zapad pod pritiskom
U svojoj analizi Simpson navodi da su zapadne vlade sve zabrinutije zbog aktivnosti Rusije koje se ne ograničavaju samo na bojište u Ukrajini. NATO je, prema njegovim riječima, u stanju povišene pripravnosti zbog straha od sabotaža podmorskih komunikacijskih kabela, ključnih za funkcioniranje zapadnih gospodarstava i sigurnosnih sustava.
Osim toga, ruski dronovi i cyber-napadi koriste se za testiranje obrambenih sposobnosti država članica Saveza, dok se istodobno vodi i nevidljivi rat u sferi obavještajnih operacija. Simpson piše da su zapadne obavještajne službe uvjerene kako ruske tajne službe stoje iza ubojstava i pokušaja ubojstava disidenata u Europi.
Kao primjer navodi trovanje bivšeg agenta Sergej Skripalj u Salisburyju 2018. godine, za koje je britanska istraga zaključila da je odobreno na najvišoj razini ruske vlasti.
Godina tri velika rata
Simpson 2025. opisuje kao godinu u kojoj istodobno traju tri velika oružana sukoba s globalnim posljedicama. U Ukrajini je, prema podacima Ujedinjenih naroda, ubijeno oko 14.000 civila od početka rata.
Na Bliskom istoku, nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., Izrael je pokrenuo vojne operacije u Pojasu Gaze, u kojima je, prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravstva koje UN smatra pouzdanima, poginulo više od 70.000 Palestinaca, među njima više od 30.000 žena i djece.
Treći rat, koji često ostaje izvan fokusa međunarodne javnosti, jest građanski rat u Sudanu. Simpson navodi da je u tom sukobu ubijeno više od 150.000 ljudi, dok je oko 12 milijuna stanovnika prisiljeno napustiti svoje domove. Ističe da bi međunarodna reakcija vjerojatno bila snažnija kada Sudan ne bi bio u sjeni Ukrajine i Bliskog istoka.
Ukrajina kao prijetnja globalne eskalacije
Iako priznaje razmjere stradanja u Gazi, Simpson naglašava da je rat u Ukrajini kvalitativno drukčiji. Riječ je o sukobu koji uključuje nuklearnu silu, zbog čega nosi znatno veći rizik širenja na globalnu razinu.
Za razliku od ratova koje je pratio tijekom karijere – od Vijetnama do Kosova – danas se, upozorava, prvi put ozbiljno dovodi u pitanje stabilnost cjelokupnog međunarodnog poretka, izgrađenog nakon Drugog svjetskog rata.
Amerika se mijenja, Europa ostaje izložena
Jednu od ključnih promjena Simpson vidi u transformaciji uloge Sjedinjenih Američkih Država. Godina 2025., piše, donijela je do nedavno nezamislivu mogućnost da se američki predsjednik distancira od strateškog sustava koji je postojao desetljećima.
Prema njegovoj procjeni, Washington više nije siguran želi li nastaviti braniti Europu, a nova američka strategija nacionalne sigurnosti čak opisuje Europu kao kontinent suočen s „civilizacijskim brisanjem“. Kremlj je takvu procjenu pozdravio, što Simpson vidi kao jasan signal promjene globalne ravnoteže snaga.
Iako je rusko gospodarstvo znatno slabije od europskog, a Europska unija ima višestruko veću populaciju, Zapadna Europa se desetljećima oslanjala na američku zaštitu i zanemarivala ulaganja u vlastitu obranu. Današnje Sjedinjene Države, upozorava Simpson, sve više nalikuju izolacionističkoj sili iz 1920-ih i 1930-ih godina.
Nova žarišta i pogled prema Aziji
Simpson se u analizi osvrće i na Kinu. Iako Peking trenutačno ne prijeti otvoreno Tajvanu, podsjeća na ranije izjave američkih obavještajnih dužnosnika prema kojima je kineska vojska dobila nalog da bude spremna za invaziju do 2027. godine.
Kinesko vodstvo, piše, i dalje je osjetljivo na unutarnje nezadovoljstvo, obilježeno traumom Tiananmena 1989. godine, kao i stalnim strahom od gubitka kontrole nad društvom, što dodatno komplicira procjene budućih poteza Pekinga.
Upozorenje bez dramatičnih najava
U završnom dijelu analize Simpson upozorava da bi, ako dođe do Trećeg svjetskog rata, on vjerojatno neće započeti velikom nuklearnom razmjenom. Umjesto toga, izgledniji je niz diplomatskih, vojnih i hibridnih poteza koji će postupno jačati autokracije, potkopavati demokracije i prijetiti raspadu zapadnog saveza.
Prema njegovoj procjeni, takav proces već je započeo, a aktualni sukobi i geopolitička preslagivanja pokazuju smjer u kojem se međunarodni odnosi razvijaju.
