S prvim radnim danom nove godine građani u Hrvatskoj dobili su mogućnost zatražiti račun za redovna primanja bez ikakvih bankarskih naknada. Riječ je o značajnoj promjeni u bankarskom sustavu koja se odnosi na plaće, mirovine, stipendije, naknade za nezaposlene i druge redovne priljeve, a uvodi se temeljem novog zakonskog okvira koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026.
Iako se o besplatnim računima govorilo mjesecima, njihova aktivacija ne događa se automatski. Građani moraju osobno podnijeti zahtjev, a način ugovaranja ovisi o poslovnoj politici svake banke. Prema dostupnim informacijama, najveće banke zahtijevaju dolazak u poslovnicu kako bi se račun aktivirao.
Što sve ulazi u besplatni paket
Zakonom je jasno definirano koje su usluge obuhvaćene paketom bez naknade. Banke potrošačima ne smiju naplatiti:
- otvaranje, vođenje i zatvaranje računa
- polaganje i podizanje gotovine na bankomatu ili šalteru
- priljev nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima
- izdavanje debitne kartice
- plaćanje karticom na fizičkim prodajnim mjestima
- jednu elektroničku uslugu, internetsko ili mobilno bankarstvo
Digitalna usluga koja se nudi u sklopu besplatnog računa može imati ograničen opseg funkcionalnosti u odnosu na komercijalne pakete.
“Razlog tome je što razvoj i održavanje suvremenih digitalnih rješenja – poput mobilnih aplikacija, naprednih funkcionalnosti internetskog bankarstva i sustava za automatsku obradu plaćanja – zahtijevaju značajna ulaganja”, navodi se u pojašnjenju bankarskog sektora.
U praksi, sve velike banke odlučile su da će u besplatnom paketu nuditi internet bankarstvo, dok mobilne aplikacije u pravilu ostaju dio komercijalnih ponuda.
Što nije besplatno i može se dodatno ugovoriti
Besplatni račun ne uključuje sve bankarske usluge. Iz paketa su isključeni, među ostalim:
- kreditne kartice
- plaćanja na rate
- trajni nalozi
- posebne vrste plaćanja i dodatne usluge
Banke ipak mogu omogućiti da se uz besplatni račun dodatno ugovore pojedine usluge, ali uz naplatu, ovisno o cjeniku i poslovnoj politici.
Kako se račun aktivira i što je s IBAN-om
Račun za redovna primanja s besplatnim paketom aktivira se isključivo na zahtjev građana. U većini slučajeva potrebno je:
- doći osobno u poslovnicu
- podnijeti zahtjev
- po potrebi donijeti dokaz o redovnom primanju
Građani ne moraju mijenjati IBAN, a hoće li im biti izdana nova kartica ovisi o pravilima pojedine banke. Za ugovaranje paketa i njegovo korištenje ne naplaćuje se nikakva naknada.
Zakonom je propisano da banka mora omogućiti korištenje besplatnog paketa u roku od deset radnih dana od zaprimanja zahtjeva ili u istom roku obrazloženo odbiti zahtjev.
Podizanje gotovine: razlike među bankama
Kod podizanja gotovine, banke same odlučuju hoće li u besplatnom paketu omogućiti podizanje novca na bankomatu ili na šalteru, ili oboje.
Dio banaka omogućuje besplatno podizanje isključivo na bankomatima, dok druge nude i bankomat i šalter. No, za umirovljenike i osjetljive skupine vrijedi posebno pravilo – oni imaju pravo besplatno podizati gotovinu i na bankomatu i na šalteru, bez ograničenja izbora.
Građanima je zajamčeno neograničeno besplatno podizanje gotovine na bankomatima vlastite banke, kao i dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatima drugih banaka.
Zajednička mreža bankomata još pod upitnikom
Postoji prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2027. godine, tijekom kojeg banke imaju mogućnost uspostaviti nacionalnu mrežu bankomata. Ako se to ne dogodi, banke će od tog datuma morati omogućiti svakom građaninu dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatu bilo koje banke, bez obzira na to gdje ima račun.
U bankarskom sektoru navode da se još uvijek provode detaljne analize mogućih modela, ističući složenost projekta.
“Riječ je o izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika. Iako zajednička mreža ima značajan potencijal, njezina provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti interesa klijenata”, poručuju.
Utjecaj na banke i prihode
Uvođenje besplatnih računa predstavlja dugoročni financijski teret za bankarski sektor, koji će se odraziti na smanjenje prihoda od naknada i provizija.
“Ne može se govoriti o preciznim financijskim procjenama jer one ovise o strukturi klijenata i portfelju proizvoda svake banke, no riječ je o značajnom i trajnom trošku”, ističe se u pojašnjenjima.
Istodobno, banke bilježe i manje prihode od kamata na prekonoćne depozite, zbog postupnog snižavanja kamatnih stopa nakon razdoblja njihove rekordne razine u prethodnim godinama.
