Početak 2026. godine za mnoge građane ne znači novi početak, nego novi niz računa koji će biti osjetno viši nego lani. Dok se još zbrajaju troškovi blagdana, poskupljenja su već stigla – i zahvatila gotovo sve ključne stavke kućnog budžeta.
Rastu računi za energiju, zdravstvene usluge, promet, komunalije, ali i kazne. Kada se sve zbroji, godišnji trošak samo za nekoliko osnovnih stavki penje se na više od stotinu eura, čak i za one s prosječnim primanjima.
Skuplja struja i dopunsko: udar već u prvim mjesecima godine
Već s početkom godine skuplja je električna energija, a dodatni financijski pritisak stiže u veljači. Tada oko 1,6 milijuna građana koji sami plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje dobiva znatno viši račun.
Cijena police raste za oko 60 posto, što je jedno od najvećih pojedinačnih poskupljenja u ovom valu.
Istodobno rastu i druge obvezne naknade, a dio njih građani plaćaju samo jednom godišnje, ali u znatno većem iznosu nego dosad.
Tehnički pregled i komunalije: poskupljenja diljem zemlje
Naknada za korištenje javnih cesta za osobna vozila, koja se plaća prilikom tehničkog pregleda, povećava se za oko 60 posto. To je izdatak koji će osjetiti svi vlasnici automobila, bez iznimke.
U brojnim gradovima i općinama rastu komunalne naknade, a razlozi su, prema ekonomistima, višeslojni.
“To se moralo očekivati, rasle su plaće brže nego inflacija, dohodci kućanstva su narasli, a paralelno s tim, rasli su i troškovi svih tih dodatnih usluga. Još uvijek stanovanje i zdravstvo je relativno nisko u odnosu na druge zemlje europske unije“, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Plaće na plafonu, inflacija i dalje prijetnja
Dok javni sektor bilježi rast primanja, u privatnom sektoru optimizam je znatno slabiji.
“Ne mislim da će rasti plaće u privatnom sektoru. Došli smo do maksimuma, ne vjerujem da će doći do rapidnijeg povećanja plaća“, kazao je Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika.
Prema projekcijama Hrvatska narodna banka, plaće bi u 2027. mogle rasti oko šest posto, dok bi inflacija u 2026. trebala usporiti na 3,1 posto.
No dio stručnjaka upozorava da Hrvatska i dalje ima specifične rizike.
“Ja očekujem veću inflaciju nego u euro zoni, imamo visok BDP i ovisimo o turizmu. Ali naš je problem jer tu sudjeluje inflacija hrane, a mi tu ništa ne mijenjamo i dalje uvozimo hranu“, rekao je Podobnik.
Koliko točno košta novi val poskupljenja?
Na primjeru prosječne plaće od 1.470 eura mjesečno, samo tri osnovne stavke donose oko 120 eura većih godišnjih troškova.
Računi za struju bit će oko 1,80 eura viši mjesečno, odnosno 22 eura više godišnje. Dodatni trošak čeka i pušače – zbog rasta trošarina poskupljuju cigarete, duhanski proizvodi i e-tekućine.
Umirovljenici: manja olakšica, ali i dalje najugroženiji
Nova godina donosi jednu administrativnu promjenu – ukida se penalizacija za prijevremene umirovljenike koji navrše 70 godina. No to ne mijenja ukupnu sliku.
“Ti ljudi ne mogu sebi pomoći neki žive od 300 eura mi imamo potrošački košaricu od 250 eura u hrvatskoj je takvih 300 tisuća- oni kada plate režije nemaju za tu košaricu prazna je li poluprazna“, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge potrošača.
Skuplji odvoz otpada i drastično veće kazne
Računi za odvoz otpada rastu u brojnim gradovima. U Rijeci cijene idu gore za oko 60 posto mjesečno, u Osijeku i Slavonskom Brodu za 25 posto, u Bjelovaru 58 posto, a u Varaždinu oko 30 posto.
Istodobno se postrožavaju prometne kazne. Korištenje mobitela tijekom vožnje više neće koštati 130, nego čak 300 eura, što je jedna od najvećih novčanih kazni u prometu dosad.
