Dok se u diplomatskim krugovima pokušava spustiti lopta, u Washingtonu se ponovno otvara tema koja je već jednom uzdrmala međunarodne odnose. Donald Trump ne odustaje od ideje koja je prije nekoliko godina izazvala nevjericu – Grenland kao američka akvizicija ponovno je na stolu, ovaj put uz konkretne brojke i ljude od povjerenja.
Prema informacijama iz političkih i stručnih krugova bliskih američkoj administraciji, izrađene su procjene troškova potencijalnog preuzimanja Grenlanda, a iznosi koji se spominju daleko su od simboličnih. Riječ je o stotinama milijardi dolara, svoti koja bi premašila polovicu godišnjeg proračuna američkog Ministarstva obrane.
U središtu nove faze razmatranja nalazi se i ime Marca Rubija, kojem je, prema tvrdnjama iz Washingtona, povjeren zadatak da u narednim tjednima pripremi model mogućeg dogovora. U Bijeloj kući taj se projekt opisuje kao visoki politički prioritet, što dodatno pojačava nervozu u Kopenhagenu i Nuuku.
Grenland nije na prodaju, poručuju iz Danske
S druge strane Atlantika poruke su jasne i ponovljene bez zadrške. Grenland, poluautonomni teritorij Kraljevine Danske, nije roba na tržištu, naglašavaju i danski i grenlandski dužnosnici. Takav stav, barem zasad, ne ostavlja prostor za formalne pregovore o prodaji, bez obzira na iznos koji bi SAD bio spreman ponuditi.
No, u američkim političkim krugovima raste uvjerenje da se pitanje Grenlanda neće tako brzo zatvoriti. Dio analitičara smatra da kupnja otoka nije jedina opcija te da bi se moglo govoriti o novim oblicima strateškog partnerstva, dugoročnih ulaganja ili sigurnosnih aranžmana.
Vojna sila ili diplomacija?
Iako su pojedini dužnosnici u ranijim izjavama išli toliko daleko da su spominjali i mogućnost vojnog zauzimanja otoka, većina ljudi unutar administracije i njezinih saveznika smatra takav scenarij krajnje malo vjerojatnim. Diplomatski i ekonomski pritisak te pokušaj postizanja dogovora ocjenjuju se realnijim putem.
Grenland ima oko 57 tisuća stanovnika, a njegov geostrateški položaj, prirodni resursi i blizina Arktika čine ga iznimno važnim u kontekstu globalnih sigurnosnih i klimatskih promjena. Upravo to, smatraju stručnjaci, objašnjava zašto Washington ne skida pogled s tog dijela svijeta.
Povijesna pozadina američkih ambicija
Ideja američkog interesa za Grenland nije nova. Još 1916. godine SAD je s Danskom sklopio sporazum o kupnji Karipskih otoka, a zauzvrat je priznao danski politički i gospodarski utjecaj nad Grenlandom. Taj se dokument i danas povremeno spominje u kontekstu povijesnih prava i interesa.
No, povijesni presedani ne znače i političku realnost današnjice. Stanovnici Grenlanda u velikoj većini odbacuju mogućnost priključenja SAD-u, što potvrđuju i neovisna istraživanja prema kojima se čak 85 posto ispitanika protivi takvoj ideji.
Osjećaj neizbježnosti u Washingtonu i Europi
Unatoč jasnom protivljenju lokalnog stanovništva i Danske, u europskim i američkim političkim krugovima sve se češće govori o tome da će Trump pokušati ostvariti barem dio svojih ambicija vezanih uz Grenland. Ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti kroz financijske ponude, diplomatske inicijative ili jačanje američke prisutnosti u regiji.
U ovom trenutku, jedno je sigurno – tema Grenlanda ponovno je visoko na međunarodnoj agendi, a odluke koje će se donositi u idućim mjesecima mogle bi imati dugoročne posljedice za odnose SAD-a, Danske i cijelog arktičkog prostora.
