Američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao snažne reakcije na međunarodnoj sceni objavom privatne poruke francuskog predsjednika Emmanuel Macron na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Objavu je podijelio svega sat vremena nakon što je Macrona javno ismijavao u razgovoru s novinarima.
Trump je poruku predstavio kao dokaz da su stavovi Pariza i Washingtona, barem na papiru, usklađeni oko niza globalnih pitanja. U poruci Macron govori o zajedničkim interesima u vezi sa Sirijom i Iranom, izražava zbunjenost Trumpovim potezima vezanima uz Grenland te predlaže večeru u Parizu i sastanak šire međunarodne skupine na marginama okupljanja skupine G7.
U tekstu poruke Macron predlaže uključivanje više država u razgovore, uključujući Ukrajinu, Dansku, Siriju i Rusiju, ističući potrebu za koordinacijom i zajedničkim djelovanjem. Ton poruke odaje pokušaj zadržavanja diplomatskog dijaloga u trenutku kada su odnosi dviju zemalja sve napetiji.
Međutim, samo kratko vrijeme prije objave poruke, Trump je Macrona javno kritizirao zbog odbijanja da se priključi tzv. Odboru za mir, inicijativi koja je već izazvala kontroverze u međunarodnim krugovima. Na pitanje novinara o Macronovu stavu, Trump je reagirao oštro, dovodeći u pitanje njegov politički legitimitet i trajanje mandata.
Posebnu pozornost izazvala je Trumpova prijetnja uvođenjem carina od čak 200 posto na francuska vina i šampanjce, što je izrečeno kao mogući odgovor na, kako je rekao, neprijateljsko ponašanje Pariza. Takva izjava odmah je otvorila pitanja o mogućim posljedicama za trgovinske odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.
Macron je ranije odbacio sudjelovanje u spomenutom Odboru za mir, uz obrazloženje da predloženi okvir izlazi izvan aktualnih sukoba i otvara osjetljiva pitanja vezana uz temeljna načela i strukturu Ujedinjenih naroda. U Parizu se takav stav tumači kao obrana multilateralnog poretka i postojećih međunarodnih institucija.
Objava privatne diplomatske komunikacije dodatno je pojačala napetosti, a u diplomatskim krugovima sve se češće postavlja pitanje kakav će utjecaj ovakvi potezi imati na buduće odnose dviju država, kao i na širu transatlantsku suradnju u kontekstu aktualnih globalnih kriza.
