Njemačka danas broji više stranaca nego ikad prije, pokazuju najnoviji službeni podaci. Prema aktualnoj evidenciji Središnjeg registra stranaca, u zemlji trenutačno živi više od 14 milijuna osoba bez njemačkog državljanstva, što čini gotovo 17 posto ukupnog stanovništva.
Riječ je o jednom od najvećih demografskih pomaka u novijoj povijesti Njemačka, a brojke jasno ukazuju na to da se struktura stanovništva ubrzano mijenja – ne samo zbog radnih migracija, nego i zbog ratova, kriznih žarišta i promjena unutar Europske unije.
Ukrajinci nadomak povijesnog preokreta
Desetljećima su državljani Turske bili najbrojnija strana zajednica u Njemačkoj. Taj se poredak, međutim, opasno približio preokretu. Trenutačno je registrirano 1.522.681 turskih državljana, no Ukrajinci im pušu za vratom.
U Njemačkoj danas živi 1.402.245 ukrajinskih državljana, svega nešto više od 120 tisuća manje nego Turaka. Usporedbe radi, prije početka ruske invazije u veljači 2022. godine, broj Ukrajinaca u Njemačkoj iznosio je tek oko 135 tisuća, što pokazuje razmjere migracijskog vala u samo nekoliko godina.
Koliko je Hrvata u Njemačkoj?
Među brojnim stranim zajednicama posebno se ističu i državljani Hrvatske. Prema službenim podacima, u Njemačkoj trenutno živi 414.555 osoba porijeklom iz Hrvatske, čime se Hrvati nalaze na devetom mjestu ljestvice najbrojnijih stranih državljana.
Ispred Hrvatske nalaze se, među ostalima, Bugarska, Afganistan, Italija, Poljska, Rumunjska, Sirija, Ukrajina i Turska. Iako Hrvati više nisu u samom vrhu, njihov broj i dalje potvrđuje dugogodišnju povezanost hrvatskog iseljeništva s Njemačkom, ponajprije kroz tržište rada.
Susjedne zemlje i regija
Značajan broj useljenika dolazi i iz susjedstva. Iz Srbije u Njemačkoj boravi 262.479 osoba, dok ih je iz Bosne i Hercegovine 246.724. Državljana Sjeverne Makedonije registrirano je 161.044, što ih smješta među dvadesetak najbrojnijih stranih skupina.
U kategoriji zemalja s više od 150 tisuća državljana u Njemačkoj nalaze se i Kosovo, Indija, Rusija, Irak, Mađarska, Španjolska, Austrija, Kina, Iran i Vijetnam, što dodatno potvrđuje izrazitu raznolikost migrantske strukture.
Više od trećine stanovništva ima migrantsku pozadinu
Broj stranih državljana tek je dio šire slike. Prema podacima mikrocenzusa, čak 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu, što znači da više od 30 posto stanovnika ima izravne ili obiteljske korijene izvan zemlje.
U tu se skupinu ubrajaju i djeca stranaca rođena u Njemačkoj, naturalizirani državljani te tzv. kasni doseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, čime se granica između “stranaca” i “domaćih” sve više briše u svakodnevnom životu.
Privremeni boravci i odgode deportacija
Službena statistika pokazuje i složeniju stranu migracijske politike. Oko 230 tisuća osoba formalno bi trebalo napustiti Njemačku, no velika većina njih ostaje zahvaljujući privremenom statusu boravka, poznatom kao tolerirani boravak.
Takav status trenutačno ima 190.360 osoba, dok je nešto manje od 40 tisuća ljudi bez ikakve zaštite, iako su u praksi rijetki slučajevi trenutačnih deportacija.
Među najvećim skupinama s privremenim statusom nalaze se državljani Turske, Afganistana i Sirije, pri čemu većina ipak ima barem neku vrstu pravne zaštite koja im omogućuje ostanak u zemlji.
