U Hrvatskoj se priprema jedna od najznačajnijih promjena u području preventivne medicine posljednjih godina. Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) moglo bi već od iduće godine postati obvezno, nakon što Ministarstvo zdravstva dovrši planirane zakonske izmjene tijekom ove godine.
Riječ je o potezu kojim bi se Hrvatska svrstala među zemlje koje su odlučile aktivno spriječiti rak vrata maternice, bolest koja se danas smatra gotovo u potpunosti preventabilnom.
Najava dolazi u vrijeme kada se tradicionalno obilježava Dan mimoza, nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, čime se dodatno naglašava važnost prevencije i ranog djelovanja.
Brojke koje i dalje upozoravaju
Unatoč napretku u prevenciji i liječenju, rak vrata maternice i dalje odnosi živote. U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi oko 300 novih slučajeva godišnje, dok između 120 i 130 žena umre od ove bolesti.
U 2024. godini zabilježeno je 98 smrtnih ishoda, pri čemu je zabrinjavajuć podatak da je trećina preminulih bila mlađa od 60 godina. Riječ je isključivo o invazivnim oblicima bolesti, bez uključivanja premalignih promjena koje su znatno češće, kao ni drugih vrsta raka povezanih s HPV-om.
HPV se povezuje i s karcinomima vulve, rodnice, anusa, penisa i ždrijela, što dodatno naglašava širinu zdravstvenog rizika.
Cjepivo postoji, ali procijepljenost zaostaje
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno već gotovo dva desetljeća. Danas je besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja za srednjoškolce i mlade do 25. godine života.
Iako Hrvatska bilježi solidnu procijepljenost, ona je i dalje ispod ciljeva međunarodnih zdravstvenih organizacija. Manje od 60 posto djevojčica i manje od 40 posto dječaka iz pojedinih generacija primilo je barem jednu dozu cjepiva do 15. godine života.
Cilj je doseći procijepljenost iznad 90 posto, uz visoku stopu preventivnih pregleda i pravodobno liječenje svih otkrivenih promjena.
Zašto se razmatra obvezno cijepljenje
U Ministarstvu zdravstva procjenjuju da je upravo uvođenje obveznog cijepljenja ključno za dugoročno smanjenje smrtnosti. Planirane izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđaju uvrštavanje HPV cjepiva u redovni kalendar cijepljenja, po modelu koji se već primjenjuje za druge zarazne bolesti.
Cijepljenje bi se i dalje provodilo u osnovnim školama, u dvije doze, uz naglasak na edukaciju roditelja, djece i nastavnog osoblja.
Stručnjaci ističu da je najveća korist cijepljenja prije stupanja u spolne odnose, no naglašavaju da zaštita postoji i kod kasnijeg cijepljenja, osobito kod mladih do 25. godine života.
Prevencija se ne svodi samo na cjepivo
Cijepljenje je jedan od stupova prevencije, ali probir ostaje jednako važan alat. Nakon višegodišnjeg zastoja, Hrvatska je ponovno pokrenula reorganizirani preventivni program za rano otkrivanje raka vrata maternice.
Pilot-projekt trenutačno se provodi u jednoj županiji i obuhvaća žene od 20 do 64 godine. Mlađe žene testiraju se Papa-testom, dok se kod žena starijih od 30 godina koristi kombinacija Papa-testa i HPV testiranja, koje omogućuje ranije prepoznavanje rizika.
Plan je da se, na temelju rezultata pilot-projekta, program ponovno uvede na nacionalnoj razini već iduće godine.
Bolest koja pogađa i mlađe žene
Rak vrata maternice razlikuje se od većine drugih malignih bolesti jer se često javlja u mlađoj životnoj dobi. Među ženama od 30 do 39 godina riječ je o jednom od najčešćih oblika raka, a četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina.
Prosječno petogodišnje preživljenje iznosi nešto više od 60 posto, no ishodi uvelike ovise o stadiju bolesti u trenutku dijagnoze. Upravo zato kombinacija cijepljenja, probira i ranog liječenja čini temelj suvremenog pristupa borbi protiv ove bolesti.
