Lijekovi za snižavanje kolesterola, poznati kao statini, koje svakodnevno uzimaju milijuni ljudi diljem svijeta, prema novim znanstvenim podacima znatno su sigurniji nego što se dosad vjerovalo. Opsežno istraživanje dovelo je u pitanje dugogodišnja upozorenja o čestim nuspojavama i otvorilo raspravu o potrebi izmjene službenih uputa za ove lijekove.
Rezultati istraživanja upućuju na to da je strah od nuspojava kod velikog broja pacijenata bio pretjeran, što je dovelo do izbjegavanja terapije koja ima ključnu ulogu u prevenciji srčanog i moždanog udara.
U velikoj analizi obuhvaćeno je više od 120.000 ispitanika, a uspoređivani su učinci statina i placeba. Sudionici nisu znali uzimaju li pravi lijek ili lažnu terapiju, što je omogućilo preciznije praćenje nuspojava.
Pokazalo se da su prijavljene tegobe poput gubitka pamćenja, depresije, poremećaja spavanja, debljanja i erektilne disfunkcije bile gotovo jednako zastupljene kod onih koji su uzimali placebo, što snažno upućuje na to da statini nisu bili uzrok tih problema.
Istodobno je potvrđeno da statini učinkovito snižavaju razinu “lošeg” LDL kolesterola, čime značajno smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Upravo su te bolesti i dalje jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, s milijunima smrtnih slučajeva godišnje.
Istraživači su pritom naglasili da je korist terapije jasno dokazana u brojnim ranijim studijama, no da je negativna percepcija nuspojava često imala presudan utjecaj na odluku pacijenata da terapiju uopće započnu ili da je samoinicijativno prekinu.
Analiza je pokazala da su od ukupno 66 potencijalnih nuspojava koje se često navode u uputama, samo četiri bile povezane sa statinima, i to kod vrlo malog broja pacijenata. Riječ je o promjenama u jetrenim testovima, manjim abnormalnostima jetre, promjenama u urinu i oticanju tkiva.
Nije zabilježen porast ozbiljnih jetrenih bolesti poput hepatitisa ili zatajenja jetre, što upućuje na to da su uočene promjene u krvnim nalazima rijetko imale klinički značaj.
Terapija statinima u rijetkim slučajevima može dovesti do oštećenja mišića, no takvi slučajevi ostaju iznimka. Također je zabilježeno blago povećanje razine šećera u krvi, što kod osjetljivih osoba može ubrzati razvoj dijabetesa, ali i taj je rizik ocijenjen kao nizak u odnosu na ukupnu korist.
Stručnjaci ističu da se upravo zbog straha od ovih rijetkih nuspojava veliki broj ljudi izlaže znatno većem riziku od srčanog ili moždanog udara.
Glavna autorica studije, profesorica Christina Reith, upozorila je da je zabrinutost oko sigurnosti statina odvratila mnoge ljude kojima bi terapija mogla spasiti život.
„Stalna zbunjenost i zabrinutost oko nuspojava dovode do toga da mnogi ljudi nerado počinju uzimati statine ili prekidaju terapiju. To je velik problem“, rekla je.
Dodala je i:
„To ne znači da ljudi ne osjećaju tegobe dok ih uzimaju, ali sada imamo zaista čvrste dokaze da statini nisu uzrok uobičajenih problema. Naša studija pruža uvjeravanje da kod većine ljudi koristi daleko nadmašuju rizik od nuspojava.“
Viši autor studije, profesor Rory Collins, istaknuo je potrebu za hitnim ažuriranjem informacija dostupnih pacijentima i liječnicima.
„Sada kada znamo da statini ne uzrokuju većinu nuspojava navedenih u uputama o lijeku, te informacije treba hitno revidirati kako bi se pacijentima i liječnicima pomoglo u donošenju informiranijih odluka o liječenju“, poručio je.
Slično razmišlja i profesor Bryan Williams, koji upozorava da su godine negativnog publiciteta imale izravan utjecaj ne samo na pacijente, nego i na liječnike koji su postali oprezniji u propisivanju terapije.
„Negativan publicitet utjecao je i na liječnike koji ih propisuju“, rekao je te dodao:
„Apsolutno smo oduševljeni rezultatima ove studije. Ovi nalazi trebali bi svima pružiti snažno ohrabrenje.“
Stručnjaci naglašavaju da se u slučaju bilo kakvih tegoba terapija ne bi smjela prekidati bez savjetovanja s liječnikom, osobito s obzirom na to da nova saznanja pokazuju kako su statini među najsigurnijim i najistraženijim lijekovima u suvremenoj medicini.
