Rusija sprema masovni napad s više od 100.000 vojnika. Analitičari otkrivaju kada počinje

Rusija ubrzano gomila ljudstvo i vojnu opremu za opsežnu vojnu operaciju koja bi, prema procjenama niza vojnih analitičara, mogla započeti već krajem proljeća. Iako aktualna zimska ofenziva donosi visoke gubitke uz minimalne teritorijalne pomake, planovi Kremlja, upozoravaju stručnjaci, ostaju nepromijenjeni – slomiti ukrajinsku obranu i nametnuti političke uvjete mira.

Prema procjenama ukrajinskih i međunarodnih promatrača, Moskva u pozadini stvara strateške rezerve namijenjene masovnom napadu, dok se službena retorika o spremnosti na pregovore sve više razilazi s realnim stanjem na terenu.


Gdje bi mogao pasti glavni udar

Na sigurnosnoj konferenciji u Kijevu, Roman Pohorilij, suosnivač analitičke skupine DeepState UA, upozorio je da Rusija priprema glavni napad na istoku Ukrajine, s fokusom na Donjecku oblast. Prema njegovim riječima, Slavjansk i Kramatorsk označeni su kao strateški ciljevi čijim bi zauzimanjem ruska vojska pokušala uvući najveći dio ukrajinskih kopnenih snaga u iscrpljujuću frontalnu bitku.

Cilj takvog scenarija bio bi, navodi se, slabljenje obrambenog sustava Ukrajine kroz masovno trošenje ljudstva, a ne nužno brzo teritorijalno napredovanje.


Južni smjer kao mamac

Uz istočni pravac, analitičari upozoravaju i na sekundarni udar na jugu, koji bi mogao uslijediti početkom ljeta. Prema istim izvorima, napadi prema Zaporižji i Orihivu imali bi zadaću razvući ukrajinske snage i smanjiti pritisak na glavnom bojištu.

Ruslan Mikula, jedan od voditelja DeepStatea, procjenjuje da bi ukupan broj ruskih vojnika angažiranih u glavnom udaru mogao premašiti 100.000, što bi predstavljalo jednu od najvećih koncentracija snaga od početka rata.


Američki analitičari potvrđuju procjene

Slična upozorenja dolaze i iz Sjedinjenih Država. Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj posljednjoj analizi navodi da rusko vojno zapovjedništvo od sredine 2025. sustavno formira rezervne postrojbe upravo za veliku proljetnu ofenzivu.

ISW ističe kako su pokreti trupa i obrasci novačenja u potpunoj suprotnosti s javnim porukama Kremlja o želji za mirom. Istodobno, analitičari upozoravaju da bi očekivanja Moskve o odlučujućoj pobjedi mogla biti nerealna, ponajprije zbog ukrajinskih obrambenih sustava temeljenih na dronovima i sve izraženijeg pada kvalitete ruske mobilizacije.


„Drugu vojsku svijeta pretvorili smo u improvizaciju“

U analizi DeepStatea posebno se naglašava razlika između slike ruske vojske u državnim medijima i njezinih stvarnih sposobnosti na bojištu.

“Mi (Ukrajina) smo već ‘drugu najmoćniju vojsku svijeta’ pretvorili u vojsku koja trpi goleme ljudske gubitke, napada na motociklima i civilnim automobilima, a za logistiku koristi magarce, deve i konje. Moskva poznaje samo jezik sile, a tu silu treba pokazati zajedničkim naporima, kombinirajući naše iskustvo s naoružanjem naših partnera”, stoji u izjavi DeepStatea.


Petraeus: „Zaustavit će ih“

Bivši direktor CIA-e i nekadašnji zapovjednik savezničkih snaga u Afganistanu, David Petraeus, ocijenio je da su ruski napadi prema Pokrovsku već u tijeku, no da se ukrajinska obrana ondje drži mjesecima.

Na pitanje može li Ukrajina izdržati znatno snažniju proljetno-ljetnu ofenzivu, Petraeus je poručio:
“Zaustavit će Ruse. Izdržat će. Iza njih stoji ukrajinski narod.”


S terena stižu ista upozorenja

Ukrajinski ratni novinar Andrij Caplijenko objavio je na Telegramu da se Rusija ne priprema za diplomaciju, već za eskalaciju, upozorivši kako se nova ofenziva planira istodobno na jugu i istoku zemlje.

Slične poruke dolaze i iz redova ukrajinske vojske. Kirilo Sazonov, časnik 41. mehanizirane brigade, tvrdi da ruske tvrdnje o mirovnim namjerama nemaju uporište u stvarnosti. Prema njegovim riječima, Rusija trenutačno nema svježe, potpuno opremljene snage koje bi mogle donijeti preokret, već se postrojbe popunjavaju u hodu, često bez adekvatne obuke.


Rat dronova mijenja taktiku

Tijekom protekle godine ukrajinska vojska sve se više oslanja na rojove dronova, što je ruske snage prisililo da gotovo u potpunosti odustanu od masovne upotrebe tenkova i oklopnih vozila. Kao odgovor, Moskva je počela koristiti male pješačke infiltracijske skupine, koje se teže otkrivaju, ali pritom trpe iznimno velike gubitke.

Najkrvaviji pokušaji završavali su uništenjem čitavih postrojbi pod udarima FPV dronova, topništva i minobacača.


Pokrovsk pod pritiskom

Prema izvješćima s bojišta, borbe oko Pokrovska i dalje su intenzivne. Ruske snage koriste niske temperature koje skraćuju vrijeme leta dronova, a zabilježeni su i pokušaji infiltracije u urbane dijelove grada i susjedni Mirnohrad.

U jednom od posljednjih incidenata, navodi se da je ruska oklopna kolona poslana u pomoć pješaštvu u potpunosti uništena, uz više stotina poginulih i ranjenih. Te tvrdnje zasad nije bilo moguće neovisno potvrditi.

Ruske postrojbe pritom, prema dostupnim informacijama, sve češće izbjegavaju izravne napade i fokusiraju se na zasjede duž opskrbnih ruta, uključujući napade na bespilotna kopnena vozila koja prevoze ljudstvo i opremu.