Hrvatsko tržište nekretnina prošle je godine osjetno usporilo. Prema službenim podacima iz informacijskog sustava Porezna uprava, tijekom godine realizirano je ukupno 117.359 kupoprodaja, što je 13,2 posto manje nego godinu ranije. Riječ je o gotovo 18 tisuća transakcija manje u odnosu na prethodnu godinu, što jasno pokazuje promjenu trenda na tržištu.
Najizraženiji pad bilježi Primorsko-goranska županija, gdje je broj kupoprodaja pao za čak 32 posto. U toj je županiji tijekom godine evidentirano 9.937 transakcija, dok ih je godinu prije bilo 14.574. Takav pad izdvaja Kvarner kao regiju s najsnažnijim usporavanjem prometa nekretninama u zemlji.
Unatoč padu, po ukupnom broju kupoprodaja i dalje prednjači Grad Zagreb. U glavnom gradu zabilježeno je 16.565 kupoprodaja, što je 10,6 posto manje nego godinu ranije. Sličan trend bilježi i Istarska županija, gdje je realizirano 9.804 transakcije, uz pad od 16,5 posto.
Splitsko-dalmatinska županija također bilježi snažno usporavanje. Ondje je evidentirano 8.387 kupoprodaja, što predstavlja pad od 23,5 posto na godišnjoj razini. Zagrebačka županija slijedi s 8.586 transakcija, odnosno 12,6 posto manje nego prethodne godine.
Na začelju ljestvice po broju kupoprodaja nalaze se Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija, svaka s manje od 2.500 evidentiranih transakcija. Među županijama s manjim prometom ističu se i Krapinsko-zagorska te Dubrovačko-neretvanska.
Ipak, nisu sve regije zabilježile pad. U Zadarskoj županiji broj kupoprodaja porastao je za 10,5 posto, dok su Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija također zabilježile umjeren rast broja transakcija u odnosu na godinu ranije.
Iz Porezne uprave naglašavaju kako se ovi podaci odnose isključivo na kupoprodaje za koje je proveden postupak utvrđivanja porezne osnovice, što znači da ne obuhvaćaju sve moguće transakcije na tržištu.
Promatrajući strukturu tržišta, pad je zabilježen u gotovo svim kategorijama. Poljoprivrednih zemljišta prodano je 24.473, što je 12,6 posto manje nego godinu ranije. Građevinskih zemljišta bilo je 21.622, uz pad od 14,4 posto.
Pad nije zaobišao ni stanove i apartmane. Tijekom godine realizirana je 23.561 kupoprodaja, što je 15,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Broj prodanih kuća pao je s 4.054 na 3.226.
Značajan udio i dalje otpada na kategoriju tzv. različitih nekretnina, koja uključuje kombinirane prodaje, poput kuće s okućnicom ili stana s garažom. U toj je kategoriji evidentirano 34.185 transakcija, što je 11,3 posto manje nego godinu ranije.
Među stranim kupcima i dalje dominiraju državljani Slovenije, koji su kupili 2.569 nekretnina, dok su na drugom mjestu državljani Njemačke s 1.963 realizirane kupoprodaje.
