Kako bi svijet mogao izgledati za deset godina? Odgovore na to pitanje pokušali su dati geostratezi i stručnjaci za predviđanja koje je krajem 2025. anketirao Centar za strategiju i sigurnost Scowcroft Atlantskog vijeća. U istraživanju je sudjelovalo 447 ispitanika iz 72 zemlje, a većina njih izražava zabrinutost zbog smjera u kojem ide globalna politika.
Čak 63 posto ispitanika smatra da će svijet 2036. biti u gorem stanju nego danas, dok 37 posto vjeruje u poboljšanje. Sudionici ankete dolazili su iz različitih sektora – privatnog, akademskog, vladinog i nevladinog – a većinu su činili muškarci stariji od 50 godina.
Kina preuzima gospodarsku prednost, SAD zadržava vojnu moć
Prema rezultatima istraživanja, 58 posto stručnjaka očekuje da će Kina do 2036. postati vodeća svjetska ekonomska sila, dok samo 33 posto smatra da će tu poziciju zadržati Sjedinjene Države. Ipak, gotovo tri četvrtine ispitanika predviđa da će SAD ostati dominantna vojna sila.
Zanimljivo je da tek sedam posto ispitanika vjeruje da će SAD biti dominantna svjetska sila u cjelini, dok samo četiri posto smatra da će to biti Kina. Većina očekuje bipolarni ili multipolarni svjetski poredak, u kojem će se Washington i Peking natjecati za prevlast.
Istodobno, oko 40 posto ispitanika predviđa mogućnost novog svjetskog rata, a sukob oko Tajvana navodi se kao jedan od potencijalnih okidača.
NATO opstaje, ali uz duboke promjene
Sudionici ankete podijeljeni su oko buduće uloge NATO-a. Dok 35 posto smatra da će Savez postati utjecajniji, isti postotak vjeruje da će oslabjeti. No čak 44 posto ispitanika očekuje da NATO 2036. više neće postojati u sadašnjem obliku.
Značajan dio ispitanika (39 posto) ne vjeruje da će Sjedinjene Države zadržati svoju središnju zapovjednu ulogu u Savezu. U slučaju američkog povlačenja, predviđa se da bi vodstvo mogla preuzeti koalicija država ili pojedine europske sile poput Njemačke, Poljske ili Francuske.
Istraživanje također pokazuje da 85 posto stručnjaka očekuje širenje nuklearnog oružja u sljedećem desetljeću. Kao najvjerojatniji novi član nuklearnog kluba navodi se Iran, a spominju se i Saudijska Arabija te pojedine članice NATO-a bez nuklearnog arsenala.
Rusija slabija, ali i dalje prijetnja
Većina ispitanika predviđa da će se rat u Ukrajini pretvoriti u zamrznuti sukob, a 52 posto smatra da će to biti najizgledniji scenarij. Samo 34 posto očekuje ishod povoljan za Rusiju.
Do 2036. Rusija se, prema mišljenju anketiranih, neće isticati ni u jednom ključnom segmentu globalne moći. Ipak, 36 posto ispitanika smatra da postoji mogućnost unutarnjeg raspada Rusije, dok dio stručnjaka upozorava da bi oslabljena Rusija mogla postati još nepredvidljivija.
Među 22 posto ispitanika koji vjeruju da bi nuklearno oružje moglo biti upotrijebljeno u sljedećih deset godina, većina navodi Rusiju kao najizglednijeg aktera.
Umjetna inteligencija i nova tehnološka era
Čak 58 posto ispitanika očekuje da će do 2036. biti razvijena opća umjetna inteligencija (AGI), definirana kao sustav koji može dostići ili nadmašiti ljudske kognitivne sposobnosti u bilo kojem zadatku.
Istodobno raste zabrinutost zbog utjecaja tehnologije na društvo, gospodarstvo i sigurnost. Upravljanje tehnologijom sve se češće spominje kao područje u kojem će biti potrebna snažnija međunarodna suradnja.
Europa traži stratešku autonomiju
Ispitanici predviđaju da će Europa postati autonomnija u sigurnosnom smislu. Čak 57 posto smatra da će Europa do 2036. preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. No pesimizam je prisutan kada je riječ o gospodarskoj i tehnološkoj dominaciji – tek manji postotak vidi Europsku uniju kao vodeću svjetsku silu u tim područjima.
Dio stručnjaka (22 posto) čak predviđa mogućnost raspada Europske unije u sljedećem desetljeću.
Klimatske promjene, ratovi za vodu i slabljenje demokracije
Klimatske promjene više nisu percipirane kao vodeća globalna prijetnja – samo 17 posto ispitanika navodi ih kao najveći rizik, dok 30 posto kao najveću opasnost vidi rat između velikih sila.
Mnogi stručnjaci upozoravaju na mogućnost ratova za vodu i slabljenje međunarodnih institucija, uz istodobni pad povjerenja u multilateralni poredak i demokratske sustave.
Istodobno, većina ispitanika smatra da će američki dolar zadržati status vodeće svjetske valute, ali uz jačanje konkurencije, posebice kriptovaluta.
Kako se 2036. godina približava, geopolitičke napetosti, tehnološki napredak i sigurnosni izazovi sve se češće promatraju kroz prizmu dubokih promjena koje bi mogle redefinirati globalni poredak.
