Vlada priprema Zakon o priuštivom stanovanju kojim planira do 2030. godine staviti u funkciju ukupno 20.200 stanova i kuća diljem Hrvatske. Cilj je, poručuju iz resornog ministarstva, ublažiti rast cijena nekretnina i najma te omogućiti mladima i obiteljima lakši dolazak do vlastitog doma.
Prema procjenama Ekonomskog instituta, Hrvatskoj nedostaje čak 236 tisuća stambenih jedinica, što se smatra jednim od razloga zašto mladi u prosjeku ostaju živjeti s roditeljima do 33. godine. Novi program Vlada vidi kao prvi korak prema dugoročnijem rješenju tog problema.
Koliko stanova i na koji način?
Resorni ministar Branko Bačić predstavio je plan prema kojem će država:
- izgraditi 8000 novih stanova putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN)
- aktivirati 9000 praznih stanova
- osigurati 2000 stanova na potpomognutim područjima
- omogućiti dodatnih 1200 stanova kroz neprofitne stambene zadruge
Sve će se provoditi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a cijena kvadrata ovisit će o više faktora, uključujući trošak zemljišta.
„Trenutno je cijena 2104 eura i mi smo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, a to će biti cijena biti samo za 8. skupinu indeksa razvijenosti. Taj koeficijent će biti manji, do 1. skupine indeksa razvijenosti, koja će plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa“, rekao je ministar.
U praksi to znači da bi cijene kvadrata u državnom programu mogle iznositi od 2100 do oko 1260 eura, ovisno o razvijenosti područja.
Zagreb i Split – kolika bi bila razlika?
U Splitu je medijalna cijena kvadrata gotovo 4100 eura, a grad spada u 7. skupinu razvijenosti. Prema novom modelu, cijene stanova iz programa trebale bi biti niže od 2100 eura po kvadratu.
U Zagrebu je medijalna cijena tijekom prošle godine iznosila 2900 eura, pa bi maksimalna cijena kroz državni program bila oko 800 eura niža od tržišne.
Tko može kupiti stan?
Pravo na kupnju imat će građani koji zadovolje prihodovni kriterij. Za samca je granica postavljena na dvije i pol lokalne medijalne neto plaće, dok se za svakog dodatnog člana kućanstva iznos povećava za 0,5 medijalne plaće.
Primjerice, u Zagrebu je medijalna neto plaća u studenome 2025. iznosila 1444 eura. To znači da bi samac s plaćom do približno 3610 eura mogao kupiti stan po cijeni od 2100 eura po kvadratu.
Ciljane skupine uključuju:
- osobe mlađe od 45 godina
- obitelji s djecom
- građane deficitarnih zanimanja
- starije od 65 godina
- osobe s invaliditetom
- obitelji djece s teškoćama u razvoju
- bivše zaštićene najmoprimce
Uvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.
Stroga pravila prodaje i najma
Kupci stanova po povlaštenim uvjetima neće ih moći prodavati 35 godina, osim u posebnim okolnostima poput bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja. U tim slučajevima država i lokalna samouprava imat će pravo prvokupa.
Dodatno, zakon propisuje da najmanje 50 posto stanova mora biti namijenjeno priuštivom najmu, dok u zgradama s manje od 10 stanova svi stanovi moraju biti za najam.
Koliko će sve to koštati?
Za provedbu plana do 2030. predviđeno je oko 2 milijarde eura, uz dodatnih 3,5 milijardi eura do 2034. godine. Financiranje će uključivati državni proračun, lokalne jedinice, APN, financijske institucije i europske fondove.
Zakon bi se trebao naći na sjednici Vlade idućeg tjedna, a potom i u saborskoj proceduri. Vlada očekuje da bi novi model mogao utjecati na stabilizaciju cijena najma i ublažavanje rasta tržišnih cijena nekretnina, dok će konkretni učinci ovisiti o fiskalnim mogućnostima i dinamici provedbe.
