Ospice, bolest za koju se godinama vjerovalo da je gotovo iskorijenjena, ponovno su u fokusu europskih zdravstvenih institucija. Iako je tijekom 2025. zabilježen pad broja slučajeva u odnosu na rekordnu 2024. godinu, stručnjaci upozoravaju da opasnost od novih izbijanja epidemije ospica i dalje postoji.
Prema službenim podacima, u 2024. godini u Europi je prijavljeno 127.350 slučajeva ospica, što je najveći broj od 1997. godine. U 2025. broj zaraženih jest manji, no i dalje je dvostruko veći nego 2023. godine, što upućuje na zabrinjavajući trend.
Zdravstvene agencije ističu kako pad brojki ne znači da je prijetnja prošla, već da je nužno nastaviti s naporima kako bi se spriječio novi val zaraze.
Sabrina Bacci, voditeljica programa ECDC-a za bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i imunizaciju, poručila je:
„Europa bi trebala predvoditi svijet u eliminaciji ospica“.
Dodala je da Europa raspolaže vrlo učinkovitim i sigurnim cjepivom, kao i znanjem i razvijenim sustavima nadzora potrebnima za kontrolu bolesti koja se može spriječiti.
Osam od deset oboljelih nije bilo cijepljeno
Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuju jasan obrazac: osam od deset osoba koje su oboljele od ospica tijekom 2025. godine nije bilo cijepljeno. Isti trend zabilježen je i godinu ranije.
Stručnjaci naglašavaju da je za sprječavanje epidemija i zaštitu najranjivijih skupina – poput djece koja su premlada za cijepljenje i osoba koje se ne mogu cijepiti iz medicinskih razloga – potrebno da najmanje 95 posto populacije primi dvije doze cjepiva.
Bacci ističe:
„Pojedinačno cijepljenje štiti i one koji se ne mogu cijepiti jer smanjuje širenje infekcije. Cijepljenje je stoga ne samo čin samozaštite nego i solidarnosti. Eliminacija ospica trebala bi biti moguća ako djelujemo zajedno“.
Jedan od najzaraznijih virusa
Ospice su među najzaraznijim virusnim bolestima kod ljudi. Jedna zaražena osoba može zaraziti do 18 necijepljenih osoba, što ovu bolest čini oko 12 puta zaraznijom od gripe.
Bolest ne završava uvijek blagim simptomima. Može uzrokovati teške i dugotrajne komplikacije, uključujući upalu pluća, oštećenje mozga te slabljenje imunološkog sustava. Stručnjaci upozoravaju da ospice mogu „izbrisati“ imunološko pamćenje organizma, čineći osobu ranjivijom na druge infekcije mjesecima ili čak godinama.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da takvo stanje povećava rizik od ozbiljnih posljedica i smrtnog ishoda, osobito kod djece i imunokompromitiranih osoba.
Cijepljenje kao ključna zaštita
Za ospice ne postoji specifičan lijek. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, a bolest obično traje oko dva tjedna ako ne dođe do komplikacija. Upravo zato stručnjaci ističu da je cijepljenje jedina učinkovita mjera prevencije.
Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju, upozorila je:
„Iako se broj slučajeva smanjio, uvjeti koji su doveli do ponovnog porasta ove smrtonosne bolesti posljednjih godina i dalje postoje i moraju se riješiti“.
Naglasila je potrebu borbe protiv dezinformacija i oklijevanja prema cijepljenju, jer bez toga djeca ostaju izložena riziku od teških posljedica bolesti koje se mogu spriječiti.
Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge dodatno je poručio:
„Eliminacija ospica ključna je za nacionalnu i regionalnu zdravstvenu sigurnost“.
Upozorio je građane da se, u okruženju preplavljenom lažnim vijestima, oslanjaju isključivo na provjerene i pouzdane zdravstvene informacije.
Šest zemalja izgubilo status „bez ospica“
Zabrinutost dodatno pojačava činjenica da je šest europskih država – Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Uzbekistan – izgubilo status zemalja bez ospica nakon naglog porasta slučajeva tijekom 2024. godine.
Zemlja gubi taj status ako se virus ponovno pojavi i prijenos bolesti kontinuirano traje dulje od godinu dana. Taj podatak pokazuje koliko brzo se epidemiološka situacija može promijeniti kada procijepljenost padne ispod preporučene razine.
Iako je broj slučajeva u 2025. manji nego godinu ranije, stručnjaci upozoravaju da su temeljni uzroci rasta – pad procijepljenosti i širenje dezinformacija – i dalje prisutni. U takvim okolnostima mogućnost novih žarišta bolesti ostaje realna, a zdravstvene institucije nastavljaju apelirati na jačanje imunizacije i praćenje epidemiološke situacije diljem Europe.
