U jeku rasprava o gospodarskim pokazateljima i standardu građana, slovenska vlada objavila je detaljnu usporedbu s Hrvatskom, reagirajući na tvrdnje da je Hrvatska posljednjih godina prestigla Sloveniju po pitanju plaća i kupovne moći.
Rasprava se intenzivirala uoči parlamentarnih izbora u Sloveniji, nakon što su se pojavile analize prema kojima je Hrvatska, gledano kroz paritet kupovne moći, ostvarila značajan napredak.
Prema podacima koje je objavio slovenski portal Finance.si, još 2022. godine plaća u Sloveniji, promatrana kroz paritet kupovne moći, iznosila je 1.378 eura, dok je u Hrvatskoj bila 730 eura. Lani je, prema istom izvoru, prosječna plaća po paritetu kupovne moći u Sloveniji iznosila 1.792 eura, dok je u Hrvatskoj dosegnula 2.036 eura.
Neto plaće i neoporezivi primici
Slovenska vlada je na službenom profilu na TikToku objavila usporedne podatke, naglašavajući da je neto plaća u Sloveniji 1.626,80 eura, dok je u Hrvatskoj 1.498 eura.
Uz to, ističu kako slovenski radnici mjesečno dobivaju neoporezivi primitak od 160 eura za prehranu, dok u Hrvatskoj takva obveza nije propisana zakonom, ali postoji neoporezivi primitak do 1.200 eura godišnje.
U Sloveniji se među neoporezive primitke ubraja i naknada za prijevoz. U Hrvatskoj ona nije zakonska obveza, ali može biti isplaćena kao neoporezivi primitak u visini cijene javnog prijevoza.
Regres i porodiljne naknade
Slovenska strana naglašava i razliku u regresu. Prema objavljenim podacima, regres u Sloveniji iznosi 1.277,72 eura, dok u Hrvatskoj nije zakonski obvezan, već se može isplatiti kroz neoporezivi primitak do 700 eura godišnje, što uključuje i bonuse te nagrade.
Kada je riječ o rodiljnim pravima, navode kako se u Sloveniji porodiljna naknada u punom iznosu isplaćuje 12 mjeseci, dok je u Hrvatskoj puna naknada predviđena za šest mjeseci.
Inflacija i porezne stope
Inflacija je još jedna točka usporedbe. Prema podacima koje je objavila slovenska vlada, inflacija u Sloveniji iznosi 2,6 posto, dok je u Hrvatskoj 3,8 posto.
Uspoređene su i stope PDV-a. U Sloveniji one iznose 22 posto, 9,5 posto, 5 posto i nula, dok su u Hrvatskoj 25 posto, 13 posto, 5 posto i nula.
Ove razlike, prema tvrdnjama iz Ljubljane, pokazuju kako porezno i socijalno opterećenje ima različitu strukturu u dvije zemlje.
BDP po stanovniku
Kad je riječ o bruto domaćem proizvodu po stanovniku prema paritetu kupovne moći, Slovenija doseže 90 posto prosjeka Europske unije, dok je Hrvatska na 78 posto.
Objavom usporednih podataka slovenska vlada odgovorila je na kritike da je Hrvatska u posljednje tri godine pretekla Sloveniju te da je Slovenija postala jedna od zemalja s najvišim poreznim opterećenjem na plaće.
Time je rasprava o gospodarskim pokazateljima dviju susjednih država dobila i službenu dimenziju, uz brojke koje će, kako se čini, i dalje biti predmet političkih i javnih polemika.
