Prijedlog izmjena mirovinskog zakonodavstva ponovno je otvorio raspravu o pravima branitelja koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i tek kasnije otišli u redovnu ili prijevremenu mirovinu.
Saborski zastupnici stranke Možemo predstavili su inicijativu kojom bi se ukinulo smanjenje mirovina za dio djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba koje imaju status branitelja.
Riječ je o skupini od približno 16.300 umirovljenika, čiji je prosječni radni staž gotovo 32 godine, a prosječna mirovina iznosi oko 887 eura.
Što se zapravo mijenja?
Prema važećem zakonu, ova skupina umirovljenika ima niz pogodnosti pri izračunu mirovine. Među njima su beneficirani radni staž, mogućnost obračuna prema deset najpovoljnijih uzastopnih godina, povoljniji izračun vrijednosnih bodova te dodatno povećanje osobnih bodova za 45 posto.
No, nakon što se primijene sve te pogodnosti, zakon predviđa i dodatnu korekciju – odnosno smanjenje mirovine u rasponu od 8 do 20 posto, ovisno o pojedinom slučaju.
Upravo taj dio zakona, poznat kao članak 9.a, sada bi se prema prijedlogu – ukinuo.
Koliko bi mirovine rasle?
Ukidanjem te redukcije, mirovine bi porasle, ali ne jednako svima. Budući da sadašnje smanjenje nije linearno, ni povećanje ne bi bilo isto za sve korisnike.
Prema procjenama, rast bi se kretao od približno 6 do 15 posto.
Važno je naglasiti da se prijedlog ne odnosi samo na buduće umirovljenike, već i na one čije su mirovine već u isplati.
Istodobno, predlagatelji ističu kako se ovom izmjenom ne bi smanjivala prava nijednoj drugoj skupini umirovljenika.
Koliki je trošak za državni proračun?
Procjena fiskalnog učinka pokazuje da bi za provedbu ove mjere na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati oko osam milijuna eura dodatnih sredstava iz državnog proračuna.
U kontekstu ukupnih izdvajanja za mirovinski sustav, riječ je o relativno ograničenom iznosu, no rasprava o opravdanosti i prioritetima proračunskih sredstava tek slijedi.
Zašto je zakon do sada bio takav?
Postojeći zakon već godinama izaziva polemike jer istodobno predviđa i pogodnosti i smanjenja. S jedne strane, sustav priznaje specifičnosti rada u vojsci, policiji i drugim ovlaštenim službama, dok s druge strane uvodi korektivne mehanizme kako bi se ograničio ukupni iznos mirovine.
Predlagatelji izmjena smatraju da je sadašnji model nelogičan jer se najprije priznaju određena prava, a potom ih se djelomično umanjuje.
Zbog toga predlažu jednostavniji pristup – zadržavanje postojećih pogodnosti, ali bez naknadnog umanjenja.
Rasprava o ovom prijedlogu tek treba doći na dnevni red Sabora, gdje će zastupnici odlučivati o eventualnim izmjenama zakona koje bi dijelu branitelja mogle donijeti veća mjesečna primanja.
