Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, a premijer Andrej Plenković poručuje da se zemlja sve više približava prosječnoj razvijenosti Europske unije. No ključno pitanje koje zanima građane glasi – koliko smo doista blizu europskom prosjeku i što to konkretno znači za standard i plaće?
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP u četvrtom tromjesečju 2025. godine realno je porastao 3,6 posto na godišnjoj razini, čime je zabilježen 20. uzastopni kvartal rasta.
Plenković: ‘Gospodarstvo je u punom zamahu’
Komentirajući nove podatke, premijer Andrej Plenković izjavio je:
“Prema Državnom zavodu za statistiku u 4. tromjesečju 2025. realni rast hrvatskog BDP-a iznosio je 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Rast BDP-a u cijeloj 2025. iznosi 3,2 posto – što je u skladu s projekcijama Vlade RH. Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje Europske unije koja bilježi neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. – čak 20 kvartala uzastopno! To potvrđuje činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u punom zamahu te možemo očekivati stabilan rast i u 2026.”
Dodao je i:
“Ovakav rast rezultat je povećanja investicija, posebno apsorpcije sredstava iz NPOO-a i fondova EU-a, kao i potrošnje kućanstava te izvoza. U odnosu na druge države članice EU-a, hrvatsko gospodarstvo u 4. kvartalu 2025. je među četiri najbrže rastuća. Nastavljamo se približavati prosječnoj razvijenosti EU-a.”
Gdje je Hrvatska danas po razvijenosti?
Razvijenost država članica najčešće se mjeri kroz BDP po stanovniku prilagođen kupovnoj moći (PPS).
Trenutno se Hrvatska nalazi na oko 76 do 78 posto prosjeka Europske unije.
To znači:
- Hrvatska je približno 22 do 24 posto ispod EU prosjeka
- Razlika se postupno smanjuje
- Tempo rasta je trenutačno brži od prosjeka EU
Za usporedbu, 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u EU, bila je na oko 61 posto prosjeka. U nešto više od deset godina napredak je iznosio gotovo 15 postotnih bodova.
Hrvatska raste brže od Europske unije
Prema podacima Eurostata:
- EU je rasla 1,4 posto na godišnjoj razini
- Eurozona 1,3 posto
- Hrvatska 3,6 posto
To znači da Hrvatska trenutačno raste više nego dvostruko brže od prosjeka EU, što omogućuje postupno smanjivanje razlike u razvijenosti.
Koliko nam realno treba do prosjeka EU?
Ključno pitanje nije samo koliki je rast, već koliko je on brži od europskog prosjeka.
Ako Hrvatska dugoročno raste 1,5 do 2 postotna boda brže od EU, procjene pokazuju sljedeći scenarij:
- do 2030. – 85 do 90 posto EU prosjeka
- do 2035. – oko 95 posto
- oko 2040. – približavanje ili dostizanje 100 posto
Drugim riječima, uz nastavak sadašnjeg trenda, Hrvatskoj bi moglo trebati 10 do 15 godina da dostigne prosječnu razvijenost Europske unije.
Što bi to značilo za plaće?
Najvažnije pitanje za građane je – koliko bi tada iznosile plaće?
Danas:
- Prosječna neto plaća u Hrvatskoj: oko 1.300 eura
- Prosjek Europske unije: oko 2.200 eura
Ako Hrvatska dosegne 100 posto EU prosjeka razvijenosti, realno je očekivati:
- Prosječnu neto plaću između 1.800 i 2.000 eura
- Rast standarda od 40 do 50 posto u odnosu na današnje razine
Važno je naglasiti da dostizanje prosjeka EU ne znači automatsko izjednačavanje s najbogatijim državama, poput Njemačke ili Nizozemske, jer su one i dalje znatno iznad europskog prosjeka.
Što pogoni hrvatski rast?
Trenutačni gospodarski zamah temelji se na nekoliko ključnih čimbenika:
- Europski fondovi i NPOO
- Rast osobne potrošnje
- Investicije u infrastrukturu i energetiku
- Snažan turistički sektor
- Izvoz usluga
No, za dugoročno sustizanje EU prosjeka presudni će biti:
- Produktivnost
- Tehnološke inovacije
- Obrazovanje i kvalificirana radna snaga
- Demografska stabilnost
Razlika se smanjuje, ali cilj je još daleko
Izjava premijera da se Hrvatska približava prosječnoj razvijenosti EU temelji se na trenutačnim podacima koji pokazuju stabilan rast i povoljan trend.
Ipak, činjenica ostaje da je Hrvatska još uvijek oko petine ispod europskog prosjeka.
Ako se rast zadrži na sadašnjoj razini i bude brži od europskog, razlika bi se mogla zatvoriti u sljedećih deset do petnaest godina.
Za građane to znači postupno povećanje plaća i standarda, ali i dalje razdoblje prilagodbe prije potpunog dostizanja europskog prosjeka.
Brojke trenutačno idu u prilog tvrdnji da se razlika smanjuje. No koliko brzo će se taj proces odvijati, ovisit će o održivosti rasta i globalnim gospodarskim kretanjima.
