Tri baltičke države – Latvija, Estonija i Litva – uputile su snažnu i nedvosmislenu poruku o svojoj spremnosti na obranu, usred sve izraženijih bojazni od mogućeg širenja ruske agresije izvan Ukrajine.
Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu njihovi su ministri obrane i vanjskih poslova jasno dali do znanja da neće dopustiti da strah određuje njihovu sudbinu.
Latvijski ministar obrane Andris Spruds izjavio je: “Spremni smo boriti se večeras”, poruka koja je brzo odjeknula europskim političkim krugovima.
Osjetljiva geopolitička pozicija
Baltičke države nalaze se na jednom od najosjetljivijih dijelova istočnog krila NATO-a.
Graniče izravno s Rusijom, njezinom eksklavom Kalinjingradom te Bjelorusijom, bliskim saveznikom Moskve. Upravo ta geografska pozicija čini ih posebno ranjivima u slučaju šireg sukoba.
Ukupno broje oko šest milijuna stanovnika i raspolažu s približno 40.000 aktivnih vojnika, uz značajan broj pričuvnika i teritorijalnih snaga. Posljednjih godina snažno ulažu u modernizaciju obrane, uključujući protuzračnu zaštitu i sustave za borbu protiv dronova.
NATO pojačava prisutnost
NATO je dodatno ojačao vojnu prisutnost u regiji kroz program pojačanog prednjeg rasporeda (Enhanced Forward Presence).
U baltičkim državama trenutno je raspoređeno oko 10.000 savezničkih vojnika, uključujući njemačku oklopnu brigadu u Litvi. Paralelno se provode intenzivne vojne vježbe visokog intenziteta, prilagođene hladnim klimatskim uvjetima i suvremenim oblicima ratovanja.
Ministri su naglasili da je cilj tih aktivnosti odvraćanje, a ne provokacija.
Kalinjingrad i Suvalski koridor u fokusu
Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys upozorio je kako se mora prevladati strah od ruskih strateških i nuklearnih kapaciteta kroz realne vojne simulacije.
Njegove riječi bile su posebno izravne:
“Ako netko misli da bi rat bio ograničen samo na teritorij NATO-a bez ogromnih razaranja u Kalinjingradu i duboko unutar Rusije, neka dva puta razmisli. To nije scenarij kako ćemo se boriti.”
Kalinjingrad, ruska eksklava smještena između Litve i Poljske, smatra se strateški osjetljivom točkom.
Jednako je ranjiv i tzv. Suvalski koridor, uski pojas teritorija koji povezuje Litvu s Poljskom i ostatkom NATO-a. Vojne simulacije pokazuju da bi u slučaju iznenadnog napredovanja ruske snage mogle pokušati presjeći taj koridor i izolirati baltičke zemlje od ostatka saveza.
U Estoniji se posebna pažnja posvećuje gradu Narvi, gdje većinski živi stanovništvo ruskog govornog područja, a koji se često spominje kao potencijalna točka destabilizacije.
Poruka iz Vilniusa: Rusija neće stati na Ukrajini
Litavski predsjednik Gitanas Nausėda u intervjuu za Kyiv Post upozorio je da Moskva, prema njegovim riječima, nema namjeru okončati rat u Ukrajini, već kupuje vrijeme.
Istaknuo je kako ruski predsjednik Vladimir Putin ignorira gospodarske gubitke jer mu je rat važniji od ekonomskih posljedica.
“On ne doživljava Europu kao vojnu silu. Ekonomski, da, sigurno bi želio ukidanje sankcija, ali čak ni to za njega nije odlučujuće u ovoj fazi. Ignorira ekonomsku stvarnost, baš kao što ignorira potrebe vlastitog društva. Spreman je apsorbirati ekonomske gubitke uzrokovane ratom. Za njega je rat važniji od ekonomskih troškova. Zaustavit će se samo ako se suoči s teškom ekonomskom krizom. Vidimo da rusko gospodarstvo slabi, ali u ovoj fazi Putin to još uvijek može ignorirati”, kazao je.
Nausėda je naglasio kako su Sjedinjene Američke Države ključni faktor odvraćanja, dodajući da je američka vojna prisutnost u Litvi potvrđena pismom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
Poziv na “zid odvraćanja”
Baltičke zemlje sebe vide kao prvu liniju obrane Europe.
Litva otvoreno zagovara izgradnju snažnog obrambenog pojasa na istočnom krilu NATO-a, svojevrsnog “zida odvraćanja” koji bi, kako tvrde, spriječio svaki pokušaj destabilizacije.
Predsjednik Nausėda oštro je kritizirao one u Europi koji poručuju da “ovo nije naš rat” ili zazivaju resetiranje odnosa s Moskvom.
“Oni se ponašaju kao djeca i nikad ne odrastu. Ne shvaćaju da ovaj rat izravno ugrožava i nas.”
Baltičke države stoga inzistiraju na kontinuiranom jačanju obrambenih kapaciteta, povećanju izdvajanja za obranu i održavanju čvrstog savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U trenutku dok rat u Ukrajini traje već četvrtu godinu, poruke iz Rige, Tallinna i Vilniusa pokazuju da istočno krilo NATO-a ne želi ostati pasivni promatrač. Izjave o spremnosti na borbu već večeras jasno signaliziraju da se sigurnosna arhitektura Europe nalazi pod dosad neviđenim pritiskom, a baltičke države poručuju da su odlučne reagirati ako se kriza prelije preko njihovih granica.
