Cijene plina u Europi zabilježile su snažan rast početkom tjedna, dosegnuvši najvišu razinu u više od godinu dana. Tržišta su burno reagirala nakon američko-izraelskog vojnog napada na Iran te uzvratnih poteza Teherana, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u prometu energenata kroz strateški važan Hormuški tjesnac.
Na referentnoj europskoj burzi plina, nizozemskom TTF-u, cijena megavatsata plina za isporuku u travnju tijekom prijepodneva iznosila je 39,84 eura, što predstavlja rast od 24,6 posto u odnosu na završetak trgovanja krajem prošlog tjedna. U jednom trenutku cijena se približila i granici od 41 euro, što je najviša zabilježena razina od sredine veljače prošle godine.
Geopolitičke napetosti potresle energetsko tržište
Nagla reakcija tržišta uslijedila je nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Tijekom vikenda izvedeni su zračni udari na ciljeve u Iranu, nakon čega je iranska strana odgovorila lansiranjem projektila prema Izraelu i američkim vojnim bazama u nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar.
Posebnu zabrinutost izazvao je gotovo potpuni zastoj pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku točku za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Iako Iran službeno nije zatvorio prolaz, broj tankera koji prolaze tim područjem drastično je smanjen.
Dodatni pritisak stvorila je odluka osiguravateljskih kuća koje su upozorile da neće pokrivati brodske pošiljke u široj regiji Perzijskog zaljeva, čime je rizik transporta energenata dodatno porastao.
Petina svjetskog LNG-a prolazi kroz Hormuz
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, ali i približno 20 posto globalnih isporuka ukapljenog plina, ponajviše iz Katara, jednog od vodećih svjetskih izvoznika LNG-a.
Svaki poremećaj u tom koridoru izravno utječe na globalne cijene energenata. Trgovci energijom reagiraju preventivno, ugrađujući u cijene dodatni rizik zbog moguće dugotrajnije nestabilnosti u regiji.
Europa bez ruskog plina – osjetljivija na globalne poremećaje
Europska unija posljednjih je godina značajno smanjila ovisnost o ruskom plinu koji se doprema cjevovodima. U međuvremenu su europske države povećale uvoz LNG-a, ponajviše iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Norveške.
Upravo zbog takve diversifikacije, Europa je sada snažnije izložena globalnim tržišnim kretanjima i logističkim rizicima. Kada dođe do poremećaja u pomorskim rutama ili izvoznim kapacitetima velikih proizvođača, posljedice se brzo prelijevaju na europsko tržište.
Stručnjaci napominju kako trenutačne cijene još uvijek nisu na razinama zabilježenima tijekom energetske krize 2022. godine, no nagli skok u kratkom vremenu pokazuje koliko je tržište osjetljivo na geopolitičke događaje.
Moguće posljedice za kućanstva i gospodarstvo
Rast veleprodajnih cijena plina ne znači automatski trenutačno poskupljenje za kućanstva, no dugotrajniji poremećaji mogli bi se odraziti na račune potrošača i troškove poslovanja.
Industrijski sektor, posebno energetski intenzivne djelatnosti, pomno prati razvoj situacije. Svako dodatno povećanje cijena može utjecati na konkurentnost europskih proizvođača i potaknuti rast cijena roba i usluga.
Istodobno, europska skladišta plina trenutačno su relativno dobro popunjena, što pruža određeni amortizer u kratkom roku. Međutim, nastavak nestabilnosti na Bliskom istoku mogao bi zakomplicirati planove za nadolazeće razdoblje punjenja skladišta prije sljedeće zime.
Tržišta će i idućih dana ostati usmjerena na razvoj situacije u Perzijskom zaljevu, stanje pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac te eventualne nove sigurnosne ili političke odluke koje bi mogle utjecati na opskrbu energentima.
