Napetosti na Bliskom istoku prelile su se i na europsko energetsko tržište, a Hrvatska se našla među državama koje pomno prate razvoj situacije. Nakon eskalacije sukoba i napada na Iran, državni energetski gigant QatarEnergy privremeno je zaustavio dio proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG), što je izazvalo snažan potres na burzama.
Odluka Katara dolazi u trenutku kada je globalno tržište već osjetljivo na geopolitičke poremećaje. Katar proizvodi oko 20 posto svjetskog LNG-a i drugi je najveći izvoznik na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Svaka promjena u njegovoj proizvodnji automatski izaziva reakcije na tržištima Europe i Azije.
Burzovni šok: cijene plina skočile gotovo 50 posto
Na europskoj veleprodajnoj platformi TTF cijene terminskih ugovora na prirodni plin u jednom su trenutku porasle za gotovo 50 posto. Trenutačno se cijena kreće oko 47 eura po megavatsatu, no analitičari upozoravaju da bi, u slučaju duljeg poremećaja, mogla dosegnuti i 90 eura.
Takav scenarij podsjeća na 2022. godinu i početak rata u Ukrajini, kada su cijene energenata dosezale povijesne maksimume. Stručnjaci ističu kako bi eventualni dugotrajniji prekid katarske proizvodnje mogao izazvati najveće poremećaje na tržištu plina u posljednje četiri godine.
Što to znači za Hrvatsku?
Dio LNG-a koji se doprema u Hrvatsku dolazi upravo iz Katar. Plin se iskrcava na LNG terminal na Krku, strateški važnoj energetskoj točki smještenoj u Omišalj.
Iako Hrvatska ne ovisi isključivo o katarskom plinu, činjenica da je riječ o jednom od globalno najvažnijih dobavljača stvara pritisak na cijeli sustav. Energetski stručnjaci naglašavaju kako se učinak na kućanstva i poduzeća neće osjetiti odmah jer veleprodajne cijene u maloprodaju dolaze s odgodom.
No, ako kriza potraje, moguće je novo poskupljenje energenata, što bi dodatno opteretilo gospodarstvo i utjecalo na inflaciju.
Širi kontekst: poremećaji i u regiji
Napadi koji su ušli u treći dan sukoba već su izazvali prekide proizvodnje nafte u iračkom Kurdistanu te u nekoliko plinskih polja u Izraelu. Time su smanjene isporuke plina prema Egiptu, a tržište je reagiralo i rastom cijene nafte.
Cijena barela premašila je 82 dolara, što je rast od 13 posto i najviša razina od siječnja 2025. godine. Iran, treći najveći izvoznik nafte unutar OPEC-a, pokriva oko 4,5 posto globalne potražnje, pa svaka destabilizacija tog područja ima dalekosežne posljedice.
Europa između sigurnosti i neizvjesnosti
Europa je posljednjih godina intenzivno radila na diverzifikaciji izvora energije. LNG terminal na Krku postao je jedan od ključnih elemenata te strategije, omogućujući Hrvatskoj i susjednim državama veću neovisnost o pojedinim dobavljačima.
Unatoč tome, tržište ostaje izuzetno osjetljivo. Energetski sektor pokazao je koliko je povezan s globalnim političkim prilikama. Svaka vijest o napadu, prekidu proizvodnje ili blokadi transportnih pravaca reflektira se na cijene gotovo trenutačno.
U ovom trenutku nema službenih informacija o trajanju obustave proizvodnje u Kataru. Tržišta i vlade europskih država nastavljaju pratiti situaciju, dok energetske kompanije analiziraju alternativne pravce nabave i kapacitete skladištenja.
Hrvatski energetski sustav zasad funkcionira stabilno, no razvoj događaja na Bliskom istoku ostaje ključni faktor koji će u idućim danima i tjednima određivati smjer cijena plina i sigurnost opskrbe.
