Broj krađa u hrvatskim supermarketima bilježi blagi, ali kontinuirani rast, a podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju kako je tijekom 2025. godine prijavljeno 2509 kaznenih djela krađe u trgovinama.
Usporedbe radi, 2024. godine evidentirano je 2397 takvih kaznenih djela, 2023. godine 2049, dok ih je 2022. bilo 1844. Statistika tako pokazuje jasan trend rasta, koji se vremenski podudara s razdobljem pojačane inflacije i višegodišnjim rastom cijena osnovnih životnih namirnica.
Iz MUP-a napominju da ne vode posebnu evidenciju o tome koji se artikli najčešće kradu, no iskustva zaposlenika u trgovinama i dostupne informacije iz trgovačkih lanaca daju okvirnu sliku.
Hrana i higijena najčešće na meti
Prema dostupnim informacijama iz trgovačkih lanaca, prehrambeni proizvodi i higijenske potrepštine i dalje su najčešća meta krađa. Među artiklima koji nestaju s polica najčešće su konzerve tune, kava, čokolade i čokoladni namazi, jogurti, pivo, alkoholna pića te pekarski proizvodi.
U posljednje vrijeme bilježi se i povećan broj krađa manjih pakiranja salama i sireva od 100 grama. Zaposlenici trgovina navode i pojedinačne slučajeve krađe mljevenog mesa iz pakiranja, kao i uzimanja pojedinačnih kapsula za kavu iz većih pakiranja koja se potom vraćaju na policu.
Pekarski proizvodi često se konzumiraju unutar prodajnog prostora prije dolaska na blagajnu, što trgovcima stvara dodatne izazove u kontroli gubitaka.
Sitne krađe i zakonski prag
Velik dio krađa u trgovinama odnosi se na tzv. sitne krađe, odnosno na artikle čija je vrijednost do 132,72 eura. Prema Kaznenom zakonu, takve se krađe ne progone po službenoj dužnosti, već se oštećenika upućuje na privatnu tužbu.
To u praksi znači da mnogi trgovci, osobito kada je riječ o manjim iznosima, ne pokreću sudske postupke zbog administrativnih troškova i dugotrajnosti procesa.
Iz MUP-a podsjećaju da je kazneno djelo krađe propisano čl. 228 Kaznenog zakona RH. Prema tom članku, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se onaj tko pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji. Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Ako je vrijednost ukradene stvari velika, počinitelje će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Zakon također predviđa mogućnost oslobađanja od kazne ako počinitelj vrati ukradenu stvar prije nego što sazna da je otkriven.
Što kažu trgovački lanci?
Veći trgovački lanci navode kako u 2025. nisu zabilježili značajno odstupanje u odnosu na ranije godine kada je riječ o krađama.
Iz Lidla ističu:
“Krađe u trgovinama dio su svakodnevnog poslovanja te ovise o nizu čimbenika, poput lokacije trgovine, razdoblja godine ili drugih okolnosti. Sukladno tome, kretanje takvih pojava je dinamično, pri čemu važnu ulogu ima kontinuirana suradnja s vanjskim partnerima i nadležnim službama.
Lidl prevenciji pristupa sustavno, u suradnji s licenciranim pružateljima usluga zaštite i nadležnim institucijama, uz primjenu kombinacije mjera kao što su tjelesna zaštita, videonadzor te elektronički i fizički sustavi zaštite.”
Sličan stav iznose i iz Konzuma:
“Konzum kontinuirano ulaže značajna sredstva u preventivne mjere zaštite svojih zaposlenika, kupaca, prodajnih mjesta i cjelokupnog asortimana proizvoda, no krađe su, nažalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca. Krađama su podložni proizvodi različitih kategorija i vrijednosti, a u prošloj godini nismo zabilježili njihov povećan broj.”
Iz Kauflanda poručuju:
“Nismo zabilježili veći broj krađa u našim trgovinama u 2025., a najviše se generalno kradu prehrambeni artikli. Kako bismo osigurali naš asortiman, ali i zaposlenike i kupce, u trgovinama imamo čitav niz sigurnosnih mehanizama kao što su zaštitarska služba, video nadzorni sustav te elektronska i mehanička zaštita i sl.”
Trend rasta krađa u trgovinama prisutan je i u drugim državama Europske unije. Procjene na razini Unije govore o godišnjim štetama koje dosežu desetke milijardi eura, dok se broj krađa povećava za više od tri posto godišnje. U tom kontekstu, hrvatske brojke prate šire europske trendove, a kombinacija inflacije, rasta cijena i promjena potrošačkih navika nastavlja oblikovati svakodnevicu u supermarketima.
