Dok se oceani diljem svijeta zagrijavaju, jedno područje sjevernog Atlantika kreće se u suprotnom smjeru. Novo istraživanje upozorava da bi neobična pojava južno od Grenlanda i Islanda mogla biti povezana sa slabljenjem jednog od najvažnijih klimatskih sustava na Zemlji.
U dijelu sjevernog Atlantika koji se nalazi između Grenlanda i Islanda znanstvenici već godinama prate neobičan fenomen. Dok temperature oceana na mnogim područjima rastu, ondje se bilježi suprotan trend. To područje, poznato kao “hladna mrlja”, ohladilo se za gotovo jedan stupanj Celzija, što je potaknulo brojna istraživanja i rasprave među stručnjacima.
Najnovija znanstvena studija donosi zaključak da bi uzrok mogao biti slabljenje Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC), sustava oceanskih struja koji ima ključnu ulogu u prijenosu topline kroz svjetske oceane.
Sustav koji utječe na klimu Europe
AMOC se često opisuje kao golema prirodna pokretna traka. Topla voda iz tropskih krajeva putuje prema sjeveru, zatim se hladi u području Grenlanda i Islanda, tone u dublje slojeve oceana te se vraća prema jugu.
Taj proces ima veliku važnost za blagu klimu Europe i ravnotežu globalnog klimatskog sustava. Međutim, znanstvenici upozoravaju da bi povećano topljenje leda na Grenlandu i u Arktiku moglo ozbiljno poremetiti taj mehanizam.
Kako se u ocean ulijevaju velike količine slatke vode, smanjuje se slanost površinskih slojeva mora. Time voda postaje manje gusta i teže tone u dubinu, što može usporiti cijeli sustav oceanskih struja.
Posljedice bi mogle biti dalekosežne
Prema navodima istraživača, brojna prethodna istraživanja već su upozorila da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi njegov kolaps mogao postati neizbježan, možda čak i tijekom ovog stoljeća.
Takav razvoj događaja mogao bi imati ozbiljne posljedice. Stručnjaci navode mogućnost ubrzanog rasta razine mora uz istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, značajnije zahlađenje dijelova Europe, posebno njezina sjeverozapada, te promjene u rasporedu monsunskih kiša u Africi i Aziji.
Takve promjene mogle bi povećati rizik od dugotrajnih suša, gladi i poremećaja vremenskih obrazaca u različitim dijelovima svijeta.
Podaci iz dubine oceana donijeli nove odgovore
U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni satelitima, mjernim instrumentima i promatranjima oceana, a zatim su uspoređeni s naprednim klimatskim modelima.
Rezultati su pokazali da se zahlađenje ne događa samo na površini mora nego i u dubljim slojevima oceana. Upravo je taj podatak dodatno ojačao pretpostavku da je riječ o promjenama u oceanskoj cirkulaciji, a ne samo o utjecaju vjetrova ili oblaka.
Profesor fizike oceana sa Sveučilišta u Potsdamu Stefan Rahmstorf, jedan od vodećih autora studije, izjavio je: “AMOC mijenja transport topline u oceanu, što dovodi do hlađenja ‘mrlje'”.
Rahmstorf je također naveo da postoje brojni neovisni dokazi koji upućuju na slabljenje sustava te da neka istraživanja sugeriraju kako je AMOC danas najslabiji u posljednjih tisuću godina.
Stručnjaci pozivaju na oprez
Iako rezultati studije privlače veliku pozornost znanstvene zajednice, pojedini stručnjaci naglašavaju da još uvijek postoje određena ograničenja u dostupnim podacima.
René van Westen sa Sveučilišta u Utrechtu smatra da novo istraživanje dodatno učvršćuje postojeće zaključke jer koristi više različitih skupova podataka.
David Thornalley s University College London upozorio je: “Ova studija podupire vezu između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali zbog ograničenih podataka iz stvarnog svijeta treba je promatrati kao dobru aproksimaciju, a ne konačnu istinu”.
Sličan stav iznio je i Jonathan Baker iz britanskog Meteorološkog zavoda, koji rezultate vidi kao dodatni dokaz, ali ne i konačan odgovor na sva otvorena pitanja.
Unatoč preostalim neizvjesnostima, istraživači ističu da se fenomen hladne mrlje sve teže može promatrati kao obična oceanska anomalija te da bi mogao predstavljati upozorenje na promjene unutar jednog od najvažnijih klimatskih sustava planeta.
