Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala i u veljači 2026. dosegnula 3,8 posto na godišnjoj razini, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi sa siječnjem cijene su porasle za 0,3 posto, što potvrđuje nastavak uzlaznog trenda koji se posljednjih mjeseci postupno vraća.
Riječ je o podacima koji Hrvatsku svrstavaju među zemlje s najvišom inflacijom u eurozoni, a prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) višu stopu imala je samo Slovačka, s četiri posto.
Inflacija je tako ubrzala u odnosu na siječanj, kada je iznosila 3,4 posto, te prosinac s 3,3 posto, vraćajući se na razinu iz studenoga, kada je također bila 3,8 posto.
Najveći rast kod usluga i energije
Analiza glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena pokazuje da su usluge poskupjele za 7,7 posto, što je najizraženiji rast među kategorijama. Slijedi energija s rastom od 4,3 posto te hrana, piće i duhan s 3,6 posto na godišnjoj razini.
Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago pojeftinili, za 0,1 posto, što je jedina kategorija u kojoj je zabilježen pad cijena.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj, energija je poskupjela za 1,4 posto, usluge za 0,5 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili su pad od 0,6 posto.
Ovakva struktura rasta pokazuje da najveći pritisak i dalje dolazi iz sektora usluga i energije, što se izravno odražava na troškove kućanstava.
Hrvatska pri vrhu eurozone
Podaci Eurostata potvrđuju da je Hrvatska po stopi inflacije u veljači među samim vrhom eurozone. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) pokazuje godišnji rast od 3,9 posto, dok je na mjesečnoj razini također zabilježen rast od 0,3 posto.
Veću stopu inflacije u eurozoni imala je samo Slovačka, s četiri posto. To Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s izraženijim cjenovnim pritiscima unatoč zajedničkoj monetarnoj politici Europske središnje banke.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena prema klasifikaciji ECOICOP bit će objavljeni 17. ožujka, no već sada je jasno da se inflacija zadržava na razinama iznad prosjeka eurozone.
Politički pritisak raste
Povratak inflacije na 3,8 posto dolazi u osjetljivom političkom trenutku. Rast cijena izravno utječe na standard građana, a oporba već najavljuje pojačani pritisak na Vladu.
Premijer Andrej Plenković suočava se s izazovom održavanja stabilnosti javnih financija i istodobnog ublažavanja udara na kućanstva. Pitanje kontrole cijena, subvencija i poreznih rasterećenja ponovno dolazi u fokus javne rasprave.
Rast cijena usluga, energije i hrane posebno je osjetljiv za građane s nižim primanjima, dok podaci pokazuju da industrijski proizvodi zasad ne pridonose dodatnom inflatornom pritisku.
S obzirom na to da je inflacija ubrzala treći mjesec zaredom u odnosu na kraj prošle godine, daljnji trend kretanja cijena bit će pod povećalom i domaće javnosti i europskih institucija, osobito u kontekstu pozicije Hrvatske unutar eurozone.
