Dok sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ulazi u novu, neizvjesnu fazu, sve je više pitanja o tome kako bi se rat mogao razvijati – i još važnije – kako bi mogao završiti. Zračni udari, raketni napadi i prijetnje daljnjom eskalacijom podižu napetosti na Bliskom istoku, dok analitičari upozoravaju na moguće dugoročne posljedice koje bi mogle nadilaziti regionalne okvire.
Američka administracija posljednjih dana mijenja obrazloženja za vojnu intervenciju. Od početnih poruka o promjeni režima i “slobodi za Irance”, retorika se pomaknula prema osveti za američke žrtve te preventivnom djelovanju radi zaštite američkih vojnika i Izraela. Takav zaokret izazvao je političke rasprave i unutar samog Washingtona.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen poručila je za CNN: “Ne postoji jasna strategija. Moramo čuti od predsjednika što želi”.
Istodobno, američki predsjednik suzio je fokus operacije na uništavanje iranske mornarice, balističkih projektila i nuklearnog programa, izbjegavajući otvoreno govoriti o kopnenoj invaziji. Kritičari podsjećaju da iskustva iz Iraka i Afganistana i dalje snažno oblikuju američku vojnu strategiju.
Tri moguća raspleta rata s Iranom
Stručnjaci izdvajaju tri ključna scenarija koja bi mogla obilježiti daljnji tijek rata.
1. Slabljenje režima i unutarnji ustanak
Najoptimističniji scenarij pretpostavlja da bi intenzivni zračni udari mogli dovoljno oslabiti strukture vlasti da potaknu masovne prosvjede i destabilizaciju režima. U tom bi slučaju, smatraju pojedini analitičari, Iran mogao krenuti putem političke transformacije.
Takav rasplet značio bi smanjenje potpore militantnim skupinama u regiji, normalizaciju odnosa sa Zapadom i prekid nuklearnih ambicija. No brojni stručnjaci upozoravaju da je riječ o vrlo malo vjerojatnom ishodu, s obzirom na duboko ukorijenjen represivni aparat i izostanak organiziranog oporbenog vodstva.
2. Oslabljeni, ali preživjeli režim
Drugi, realniji scenarij predviđa da bi sadašnje vodstvo moglo opstati, ali uz značajno smanjene vojne i političke kapacitete. Američke i izraelske operacije mogle bi trajno oštetiti iranski nuklearni program, balističke projektile i mornaricu, čime bi Iran izgubio dio svoje regionalne moći.
Bivši visoki dužnosnik administracije Georgea W. Busha, Elliott Abrams, izjavio je: “Čak i ako režim preživi, neće više biti vrhovnog vođe. Iran neće imati nuklearni program, lansere projektila ni mornaricu.“
Takav ishod bio bi prihvatljiv za Washington i Tel Aviv, ali bi ostavio otvorena vrata novim sukobima, osobito ako bi Teheran pokušao obnoviti svoje kapacitete.
3. Kaos po uzoru na Libiju
Najcrnji scenarij uključuje potpuni raspad državnih institucija i vakuum moći, sličan onome koji je uslijedio nakon pada Moamera Gadafija u Libiji. U tom slučaju Iran bi mogao potonuti u frakcijske borbe ili čak građanski rat.
Posljedice bi bile dalekosežne: nova izbjeglička kriza, destabilizacija susjednih zemalja i opasnost da zalihe obogaćenog urana dospiju u ruke ekstremističkih skupina poput ISIS-a ili Al-Qaide. Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne sigurnosne implikacije za Europu i ostatak svijeta.
Politički rizik za Washington
Dok vojna operacija traje, raste i politički pritisak na američkog predsjednika. Prema najnovijim anketama, gotovo 60 posto Amerikanaca ne odobrava vojnu akciju protiv Irana. Dugotrajni sukob mogao bi izazvati energetski šok, rast cijena nafte i inflaciju, što bi dodatno opteretilo američko gospodarstvo.
Analitičar Trita Parsi iz Quincy Instituta upozorava na širu dimenziju sukoba: “Iranska strategija više nije pobjeda u ratu, nego uništavanje Trumpovog predsjedništva prije nego što oni izgube”, kaže.
Istodobno, neutralizacija Irana oslabila bi geopolitičku osovinu koju čine Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja te potencijalno smanjila isporuke dronova i projektila Rusiji u ratu u Ukrajini.
Regionalne i globalne posljedice
Sukob već sada ima vidljive posljedice. Raketni napadi, zatvaranje pomorskih ruta i prijetnje blokadom Hormuškog tjesnaca izazivaju zabrinutost na svjetskim tržištima energenata. Svako dulje zatvaranje ključnih transportnih pravaca moglo bi dramatično povećati cijene nafte i plina.
Bliski istok ponovno se nalazi na rubu šire destabilizacije, a diplomatski kanali zasad ne pokazuju znakove brzog smirivanja situacije. Dok Washington i Tel Aviv najavljuju nastavak operacija, Teheran poručuje da će odgovoriti svim raspoloživim sredstvima.
U takvim okolnostima, razvoj događaja ovisit će o vojnim rezultatima na terenu, ali i o političkoj volji uključenih strana da izbjegnu dugotrajni regionalni rat čije bi posljedice osjetio cijeli svijet.
