U Narodnoj skupštini Republike Srpske sredinom ožujka očekuje se rasprava o rezoluciji koja se odnosi na osudu i zabranu veličanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) te korištenja povezanih simbola.
Prema najavama, posebna sjednica parlamenta zakazana je za 17. ožujka, a rasprava dolazi nakon političkih prijepora koji su se pojavili nakon koncerata hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona održanih u veljači u Širokom Brijegu.
Na dnevnom redu zastupnika trebala bi se naći tri različita prijedloga rezolucije, što ukazuje na nesuglasice među političkim akterima o sadržaju i formulaciji dokumenta.
Oporba pokrenula inicijativu
Inicijativu za donošenje rezolucije pokrenuo je oporbeni blok u parlamentu Republike Srpske, uz obrazloženje da je potrebno reagirati na događaje povezane s koncertima.
Predstavnici oporbe tvrde da su tijekom tih događaja pojedini posjetitelji izvikivali pozdrav “za dom spremni” i koristili nacistički pozdrav rukom, što su naveli kao razlog za pokretanje parlamentarne rasprave.
Zastupnik Ognjen Bodiroga iz Srpske demokratske stranke (SDS) rekao je kako je prikupljen dovoljan broj potpisa za podnošenje prijedloga rezolucije.
“Ovo nije upereno protiv hrvatske države, nego je upereno protiv veličanja NDH”, kazao je Bodiroga 20. veljače najavljujući podnošenje zahtjeva za usvajanje rezolucije.
Prema prijedlogu koji je predstavila oporba, traži se i da se Marko Perković Thompson te gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković proglase nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj.
Podrška, ali i novi prijedlozi
Inicijativu je podržao i Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i gradonačelnik Banje Luke.
Stanivuković je, međutim, predložio i dodatne mjere, uključujući donošenje posebnog zakona koji bi se primjenjivao na razini Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Prema njegovu prijedlogu, zakon bi zabranio i sankcionirao veličanje ustaškog režima te korištenje simbola NDH, fašizma i nacizma, uz predviđene kazne.
Stanivuković je predložio da minimalna kazna za takva djela bude šest mjeseci zatvora.
Vlast priprema vlastiti tekst rezolucije
Istodobno, vladajuća većina u Republici Srpskoj, koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, najavila je da neće podržati oporbeni prijedlog rezolucije.
Predstavnici vlasti smatraju da je prijedlog oporbe nepotpun, pa su odlučili izraditi vlastiti dokument.
Šef kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica objasnio je razloge takve odluke.
“Ne spominju se (u SDS-ovu prijedlogu) muslimani koji su bili dio sistema NDH, kao ni Nijemci, koji su odvodili narod u logore, već se sve svodi na Thompsona kao personifikaciju veličanja ustaštva. U novoj rezoluciji predložili smo dio po kojemu su zločini nad Srbima u posljednjem ratu nastavak genocida koji je započet u NDH”, kazao je Mazalica.
Treći prijedlog dolazi od predsjednika parlamenta
Uz prijedloge oporbe i vladajuće većine, zastupnici će razmatrati i treći prijedlog rezolucije.
Taj dokument pripremio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, a odnosi se na osudu i zabranu promoviranja ideologije NDH te drugih ustaških, nacističkih i fašističkih simbola.
Stevandić je poručio da postoji pokušaj postizanja kompromisa između predlagatelja.
“Postigli smo kompromis o naslovu rezolucije. To nije dnevnopolitička ni stranačka tema. Trebaju sjesti tri predlagatelja i pokušati to uobličiti u jedan dokument. Tada ćemo vidjeti imamo li dogovor”, kazao je Stevandić.
Rasprava o povijesnim interpretacijama
Cjeloviti tekstovi predloženih rezolucija zasad nisu javno objavljeni, pa nije poznato na koji će način dokumenti tretirati druge povijesne pokrete iz Drugog svjetskog rata.
U ranijim političkim raspravama u Republici Srpskoj često su se pojavljivale polemike oko tumačenja uloge četničkog pokreta, što je također izazivalo reakcije u regiji.
U jednoj od ranijih rasprava zastupnik SDS-a Ognjen Bodiroga izjavio je:
“Četnici su bili jedan od dva narodnooslobodilačka pokreta, jedni su bili partizani, drugi četnici i dosta nam je više te komunističke i Titove propagande i partizanskih filmova”, kazao je Bodiroga u raspravi vođenoj 2023. godine.
Političke rasprave o povijesnim temama i njihovom tumačenju često su predmet prijepora u Bosni i Hercegovini, a najavljena sjednica parlamenta Republike Srpske očekuje se kao nova točka političkog sučeljavanja između vlasti i oporbe.
