Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i dijela zapadnih saveznika dodatno su se zaoštrile nakon što su brojne države odbile uključiti se u američku vojnu operaciju povezanu s krizom u Hormuški tjesnac. Američki predsjednik Donald Trump reagirao je javno na društvenoj mreži Truth Social, gdje je iznio oštru kritiku na račun saveznika i poručio da Sjedinjene Države mogu djelovati samostalno.
Prema njegovim riječima, većina država iz NATO obavijestila je Washington da se ne želi pridružiti američkoj vojnoj akciji protiv Irana na Bliskom istoku. Takva odluka, tvrdi Trump, nije ga iznenadila.
Kritika saveznika i NATO-a
U objavi na društvenoj mreži Trump je iznio nezadovoljstvo odnosom saveznika prema američkim zahtjevima.
“Sjedinjene Američke Države obaviještene su od većine naših NATO ‘saveznika’ da se ne žele uključiti u našu vojnu operaciju protiv terorističkog režima Irana na Bliskom istoku, i to unatoč činjenici da se gotovo svaka država snažno složila s onim što radimo te da Iranu ni na koji način ne smije biti dopušteno imati nuklearno oružje.”
Predsjednik SAD-a pritom je izrazio uvjerenje da se unutar saveza godinama razvijao neravnopravan odnos.
“Njihova me odluka ne iznenađuje jer sam NATO, u koji svake godine ulažemo stotine milijardi dolara kako bismo štitili upravo te zemlje, uvijek smatrao jednosmjernom ulicom, mi ćemo štititi njih, ali oni neće učiniti ništa za nas, osobito u trenutku potrebe”, napisao je Trump.
Izjave dolaze u trenutku kada su se mnoge zapadne države ogradile od izravnog vojnog sudjelovanja u operacijama povezanim s Iranom, naglašavajući potrebu za diplomatskim rješenjima i izbjegavanjem daljnje eskalacije sukoba.
Trump tvrdi da je američka vojska već ostvarila “velik vojni uspjeh”
U nastavku objave Trump je ustvrdio da su američke snage već nanijele težak udarac iranskim vojnim kapacitetima. Njegova poruka uključivala je i tvrdnje o razmjerima štete koju su, prema njegovim riječima, pretrpjele iranske oružane snage.
“Srećom, razorili smo iransku vojsku, njihove mornarice više nema, njihovo zrakoplovstvo više ne postoji, njihova protuzračna obrana i radari su uništeni, a možda najvažnije, njihovi čelnici, na gotovo svim razinama, više ne postoje i nikada više neće predstavljati prijetnju nama, našim saveznicima na Bliskom istoku ili svijetu!”
Predsjednik je pritom zaključio da zbog, kako navodi, velikog vojnog uspjeha američkim snagama dodatna međunarodna podrška više nije potrebna.
“Zbog toga što smo postigli tako velik vojni uspjeh, više nam ne treba niti želimo pomoć NATO zemalja, NIKADA NAM NIJE NI TREBALA! Isto vrijedi i za Japan, Australiju ili Južnu Koreju. Zapravo, govoreći kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, daleko najmoćnije zemlje na svijetu, NE TREBAMO NIČIJU POMOĆ! Hvala na pozornosti”, dodao je.

Spor oko Hormuškog tjesnaca
Kriza koja je dovela do ovog političkog sukoba među saveznicima povezana je s događajima u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Taj uski morski prolaz povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i predstavlja ključni izlaz za naftu koja se izvozi iz država Zaljeva.
Procjenjuje se da oko petine svjetske potrošnje nafte prolazi upravo tim putem, odnosno približno 20 milijuna barela dnevno. Zbog takve geostrateške važnosti, svaka prijetnja sigurnosti plovidbe u tom području izaziva snažne reakcije globalnih tržišta energije i međunarodne politike.
U posljednjim tjednima napetosti su dodatno porasle nakon američko-izraelskih napada na iranske ciljeve i odgovora Teherana, uključujući napade dronovima i prijetnje pomorskom prometu u tjesnacu.
Zapadne države odbijaju vojno sudjelovanje
Unatoč pozivima iz Washingtona da pomognu u osiguravanju plovidbe, više država odlučilo je ne slati ratne brodove u to područje. Među njima su, prema izvještajima međunarodnih medija, i neke od najvećih europskih vojnih sila koje su poručile da ne žele biti uvučene u širi sukob s Iranom.
Neki europski dužnosnici istaknuli su da je NATO prvenstveno obrambeni savez te da se aktualna operacija ne smatra zajedničkom obvezom članica. Istodobno su naglasili važnost diplomacije i smirivanja situacije na Bliskom istoku.
Takva stajališta dodatno su naglasila razlike između Washingtona i dijela saveznika oko načina rješavanja eskalacije u regiji.



