Tema inflacije ponovno je otvorila političke prijepore, a predstavnici oporbe upozoravaju da dugotrajni rast cijena nije slučajan, već rezultat konkretnih odluka vlasti. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo! Sandra Benčić istaknuli su kako Hrvatska već dulje vrijeme bilježi inflatorne pritiske koji nadilaze europski prosjek.
Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o fenomenu koji ima jasnu političku pozadinu i čije se posljedice sve više osjećaju u svakodnevnom životu građana.
Neiskorištene prilike i strukturni problemi
Hajdaš Dončić upozorio je da su u proteklim godinama postojali konkretni prijedlozi za ublažavanje ekonomskih posljedica kriza, ali da oni nisu u dovoljnoj mjeri prihvaćeni. Naglasio je kako je Hrvatska propustila priliku za ozbiljnije promjene u gospodarstvu, osobito u području energetike.
Govoreći o strukturi domaće ekonomije, ocijenio je da pretjerana ovisnost o pojedinim sektorima dugoročno stvara ranjiv sustav. U tom kontekstu poručio je da se država, pojednostavljeno rečeno, i dalje oslanja na turizam i građevinski sektor, zbog čega funkcionira bez jasne strategije, odnosno kako je naveo, da ćemo imati državu „na autopilotu ili na umjetnoj inteligenciji zvanoj Andrej Plenković“.
Mogući potezi: kratkoročne i dugoročne mjere
Kada je riječ o konkretnim rješenjima, istaknuo je potrebu za brzim intervencijama kroz porezni sustav i regulaciju cijena energenata. Kao moguće kratkoročne alate naveo je trošarine, PDV te određene oblike kontrole cijena goriva.
S druge strane, dugoročni fokus, prema njegovu mišljenju, mora biti na energetskoj tranziciji i smanjenju ovisnosti o uvozu, što bi u konačnici povećalo otpornost gospodarstva.
Upozorenje o samodostatnosti i poljoprivredi
Posebno je naglasio problem nedostatne domaće proizvodnje hrane i slabosti poljoprivrednog sektora. Upozorio je da bi Hrvatska u slučaju zatvaranja granica mogla imati ozbiljne probleme s opskrbom.
Parafrazirajući svoju raniju izjavu, naglasio je kako bi država u takvom scenariju mogla izdržati vrlo ograničeno razdoblje, odnosno da bi bila samodostatna tek kratko vrijeme, dok je istodobno istaknuo: „Ne daj Bože da se zatvore granice, Hrvatska je vjerojatno samodostatna za dva do tri tjedna.“
Uz to je kritizirao način raspodjele sredstava, navodeći kako su investicije često usmjeravane izvan izvorne namjene, dok se istodobno premijer, kako tvrdi, više fokusira na međunarodne odnose nego na unutarnje gospodarske probleme, dodajući kako ga, u tom kontekstu, „ekonomija ne zanima“.
Inflacija iznad europskog prosjeka
Sandra Benčić dodatno je naglasila kako Hrvatska ulazi u novi val poskupljenja s već postojećim problemima. Prema njezinim riječima, inflacija u zemlji znatno premašuje prosjek eurozone.
U tom je kontekstu istaknula da ta razlika nije slučajna, već da ima politički uzrok, naglasivši kako, pojednostavljeno rečeno, sadašnji inflatorni pritisci nose jasan potpis aktualne vlasti, dok je dio svoje izjave zadržala u izvornom obliku: „Ta razlika ima potpis Andreja Plenkovića.“
Globalni sukobi i dodatni pritisci na cijene
Benčić je upozorila i na utjecaj međunarodnih događaja na gospodarsku situaciju, posebno na cijene energenata. Smatra da bi novi geopolitički sukobi mogli dodatno pogoršati inflaciju.
Parafrazirajući dio svoje izjave, istaknula je da bi uz postojeće probleme Hrvatska mogla osjetiti i dodatne inflatorne udare povezane s globalnim napetostima, dok je u izvornom obliku naglasila: „inflaciju izazvanu nezakonitim, van UN-a, van NATO-a, napadom Izraela i SAD-a na Iran“.
Kritike vanjskopolitičkih poteza
Govoreći o potezima Vlade, Benčić je izrazila sumnju u usklađenost određenih odluka s interesima Hrvatske. Posebno je problematizirala istodobno upozoravanje na ekonomske poteškoće i vođenje međunarodnih suradnji koje bi, prema njezinu mišljenju, mogle imati dodatne posljedice.
Zaključila je kako je nužno jasno objasniti u čijem se interesu donose takve odluke, uz poruku da je riječ o politici koja, kako smatra, nije u interesu države.
Sigurnosna pitanja i špijunske afere
Osvrnuvši se na slučaj špijunske afere u Sloveniji, Hajdaš Dončić upozorio je da takvi događaji zahtijevaju ozbiljan pristup i u Hrvatskoj. Naglasio je kako različiti međunarodni akteri pokušavaju ostvariti utjecaj kroz političke i medijske kanale.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava mogućnost financijskog utjecaja na medije i stvaranja povezanih političkih i medijskih struktura koje mogu imati dugoročne posljedice na demokraciju.
