U jeku sve izraženijih ekonomskih izazova i rasta cijena energenata, hrvatska Vlada pokušava ublažiti pritisak na građane i gospodarstvo kroz paket mjera koji obuhvaća niz sektora. Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a iznio je ključne poruke o stanju na tržištu energije, ali i širem političko-ekonomskom kontekstu koji utječe na svakodnevni život.
Energetske mjere: bez rasta cijena struje i plina
Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na stabilizaciju cijena energenata u narednom razdoblju. Prema riječima premijera, u sljedećih šest mjeseci neće biti povećanja cijena električne energije i plina, čime se želi zaštititi standard građana i poslovanje poduzetnika.
Naglasio je kako Hrvatska nije izolirana od globalnih kretanja te da međunarodne okolnosti snažno utječu na domaće tržište. Posebno je istaknuo kako su mjere usmjerene prema najugroženijim skupinama.
“Mislimo i na one najranjivije, na kupce energenata, socijalne slučajeve… Takvih ima oko 125.000. Posebnu pozornost posvetili smo poljoprivrednicima i ribarima. Pokazali smo odgovornost, političko vodstvo, kratkoročnu i srednjoročnu dimenziju te sveobuhvatnu brigu za građane, radna mjesta i životni standard”, poručio je Plenković.
Paket mjera vrijedan gotovo 450 milijuna eura
Prema dostupnim informacijama, riječ je o desetom proljetnom paketu mjera koji iznosi gotovo 450 milijuna eura. Cilj je amortizirati inflatorne udare i spriječiti negativne posljedice na gospodarstvo.
Vlada je za ovaj paket dobila podršku koalicijskih partnera i dijela socijalnih aktera, no unatoč tome pojavile su se i kritike. Posebno su zabrinuti predstavnici sindikata i umirovljenika koji upozoravaju na moguće dodatne udare na standard građana.
Strah od lančanog poskupljenja
Rast cijena goriva već sada izaziva zabrinutost jer bi mogao potaknuti šire poskupljenje proizvoda i usluga, posebno hrane. Takvi scenariji, kako je priznao premijer, nisu neočekivani.
“Znali smo da će cijene barela nafte rasti, stvar je volatilna. To je bila i tema na Europskom vijeću. Zato smo mjerama pokušali ublažiti rast cijena, ali i da bi se sačuvala radna mjesta i gospodarstvo, s ciljem da ne dođe do pada BDP-a”, rekao je Plenković.
Dodao je kako su reakcije na Vladine poteze većinom pozitivne, ističući da su mnogi prepoznali odlučnost u upravljanju krizom.
Socijalna kohezija u fokusu Vlade
Uz gospodarske mjere, premijer je naglasio i važnost očuvanja društvene stabilnosti. U vremenu kada inflacija i rast troškova života izazivaju nesigurnost, Vlada želi spriječiti dodatne podjele u društvu.
“Reakcije svih koji su bili uključeni u donošenje paketa mjera bile su dobre. Pozdravili su našu, rekao bih, odvažnu reakciju. Razumijem zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena. Zato smo odlučili održati socijalnu koheziju i držati sve na okupu. Posao države je brinuti o svima. Učinit ćemo sve što možemo da udar na građane bude što manji. Tu smo kako bismo osigurali da sve funkcionira”, naglasio je.
Dodatno je istaknuo kako je trenutačna energetska kriza ozbiljnija nego ona iz 2022. godine, što zahtijeva pravovremene i odlučne reakcije.
Reakcije javnosti i upozorenja
Unatoč podršci dijela partnera, pojedini sudionici sastanka upozorili su na moguće negativne posljedice. Posebno su izražene bojazni da bi trgovci mogli iskoristiti rast cijena goriva za povećanje cijena hrane i drugih proizvoda.
Predstavnici umirovljenika također su upozorili na već sada težak životni standard, naglašavajući da bi dodatna poskupljenja mogla dodatno pogoršati situaciju.
Premijer je pritom naglasio razumijevanje za takve strahove:
“Normalno je da ljude brine, umirovljenike brine eventualni rast cijena. Ovo je još jedan napor da brinemo o svima”, poručio je.
Globalna kriza i utjecaj na Hrvatsku
Energetska nestabilnost posljednjih godina dodatno je pogoršana globalnim geopolitičkim napetostima i poremećajima u opskrbnim lancima. Tržišta nafte i plina obilježava izražena volatilnost, što izravno utječe na cijene goriva i energenata.
U takvom okruženju mnoge europske države posežu za sličnim mjerama – od subvencija do ograničenja cijena – kako bi ublažile posljedice na građane i gospodarstvo. Hrvatska se tim pristupom nastoji uklopiti u širi europski odgovor na krizu.
Političke teme: izbori u Sloveniji
Osim ekonomskih pitanja, premijer se osvrnuo i na politička zbivanja u susjedstvu. Komentirajući parlamentarne izbore u Sloveniji, bio je oprezan.
“Bili su to visoko polarizirani izbori, dvije vodeće stranke su bile u pola postotnog boda, prevedeno u mandate – to je 1 mandat i nitko nema izvjesnu većinu”, rekao je.
Dodao je kako će s komentarima pričekati razvoj situacije:
“Ja bih mudro pričekao da vidimo razvoj situacije i postizborne razgovore, u kojem će to smjeru ići, pa ćemo onda komentirati što se tiče suradnje, novih projekata, rješavanja naslijeđa koje imamo, otvorenih pitanja. To nastojimo činiti sa svim slovenskim vladama i tako ćemo činiti i u budućnosti”, kazao je premijer.
Prema neslužbenim rezultatima, pobjedu je odnijelo Gibanje Svoboda aktualnog premijera Roberta Goloba, ali bez jasne parlamentarne većine, što upućuje na potrebu za širim koalicijskim dogovorima.
