Nakon što su od ponoći na benzinskim postajama u Hrvatskoj istaknute nove, osjetno više cijene goriva, na dijelu pumpi u Krapinsko-zagorskoj županiji pojavili su se i problemi s dostupnošću dizela. Jutro nakon poskupljenja obilježile su prijave s terena o nestašici pojedinih vrsta goriva, ponajprije dizela, dok se istodobno očekivala nova isporuka tijekom poslijepodneva.
Prema informacijama iz izvornog teksta, litra osnovnog benzina od ponoći stoji 1,62 eura, što je rast od 0,12 eura. Eurodizel je poskupio na 1,73 eura, odnosno za 0,18 eura. Plavi dizel sada stoji 1,19 eura i skuplji je za 0,30 eura, dok UNP za spremnike iznosi 1,99 eura uz rast od 0,29 eura. UNP za boce dosegnuo je 2,57 eura, što je 0,17 eura više nego prije. Iste brojke potvrdila je i Vlada u sklopu novog paketa mjera, uz napomenu da ograničene cijene vrijede u sljedećem 14-dnevnom razdoblju.
Prijave s pumpi u Krapinsko-zagorskoj županiji
U izvornom tekstu navodi se da su jutros stigle dojave o nestašici nekih vrsta goriva na pojedinim benzinskim postajama. Posebno se ističe da je na nekim pumpama zabilježen manjak dizela, a da se opskrba očekuje tijekom poslijepodnevnih sati. Također je navedeno da među rijetkim benzinskim postajama koje imaju dizel ostaje Tifon u Zaboku, dok ga ima i na INA-inoj postaji u Donjoj Stubici.
Iako su dojave izazvale zabrinutost među vozačima, raspoloživi javni podaci pokazuju da se cijene i ponuda ionako razlikuju od postaje do postaje. Hrvatski autoklub navodi da pojedinačne cijene mogu varirati ovisno o kompaniji i lokaciji, a na aktualnom pregledu za 24. ožujka vidi se da se obični eurodizel na nekim mjestima kreće od 1,35 do 1,88 eura, dok je medijan 1,73 eura. Za eurosuper 95 raspon ide od 1,42 do 1,62 eura, uz medijan od 1,62 eura. To znači da je regulirana cijena ujedno i referentna, ali ne i jedina cijena koju vozači mogu zateći na svim postajama i lokacijama.
INA poručuje da nema problema s opskrbom
U središtu reakcije na dojave s terena nalazi se odgovor INA-e, upućen na upit Zagorja internationala. Kompanija tvrdi da ne postoji širi problem s opskrbom te poručuje da sustav i dalje funkcionira.
U odgovoru na upit Zagorja internationala iz INA-e su naveli: **”INA kao strateški važna kompanija za sigurnost opskrbe energentima u Republici Hrvatskoj kontinuirano prati situaciju na tržištu te je spremna pravovremeno reagirati na sve izazove.
Trenutačna situacija na globalnom tržištu je neizvjesna i podložna brzim promjenama, ponajprije zbog geopolitičkih okolnosti, uključujući rat na Bliskom istoku, što se odražava i na tržište naftnih derivata.
Ako dođe do povremene nedostupnosti pojedinih goriva na određenim maloprodajnim mjestima, to je rezultat povećane potražnje, koja je dijelom potaknuta reakcijama potrošača na aktualna zbivanja.
Opskrba je stabilna te INA poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala kontinuitet isporuke na svojim lokacijama”**.
Ta poruka praktički povlači jasnu crtu između lokalnih, povremenih poremećaja na pojedinim postajama i ukupnog stanja opskrbe na tržištu. Drugim riječima, prema tvrdnji kompanije, problemi koji su se pojavili na nekim lokacijama nisu znak općeg kolapsa distribucije, nego posljedica pojačane potražnje i nervoze kupaca.
Rast cijena i dodatni prostor za državnu intervenciju
U izvornom tekstu prenesena je i izjava ministra financija Tomislava Ćorića, koji je rekao da u slučaju nastavka rasta cijena energenata Hrvatska još ima prostora za dodatnu reakciju kroz izuzeća u odnosu na minimalnu europsku trošarinu, i za benzin i za dizel. Ministarstvo financija objavilo je da je već iskorišten dio instrumentarija kroz smanjenje trošarina, ali da dodatni manevarski prostor i dalje postoji bude li potreban novi korak.
Na službenim stranicama Ministarstva financija dodatno je pojašnjeno da je riječ o mogućnosti daljnjeg korištenja trošarinskih mehanizama ako se pritisak na tržištu nastavi. Time je potvrđeno da država zasad ne zatvara vrata novim intervencijama, iako u ovom trenutku na snazi već jesu ograničene cijene goriva.
Što je Vlada već napravila
Novi skok cijena goriva dio je šireg energetskog pritiska na tržištu, zbog čega je Vlada u ponedjeljak predstavila 10. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 450 milijuna eura. U sklopu tog paketa nastavljeno je ograničavanje cijena goriva, a istodobno su cijene struje i plina za kućanstva zadržane do 30. rujna 2026. godine.
Službeni Vladini i resorni podaci pokazuju i koliki bi bio udar bez intervencije. Prema objavljenim brojkama, eurosuper 95 bez mjera bio bi 1,71 euro, umjesto 1,62 eura. Eurodizel bi bez ograničenja dosegnuo 1,86 eura, a ne 1,73 eura. Kod plavog dizela procijenjena cijena bez mjera bila bi 1,23 eura, dok je ograničena na 1,19 eura. To ne znači da je val poskupljenja izbjegnut, ali znači da je njegov udar, prema službenom obrazloženju, ublažen.
Rat na Bliskom istoku i nervoza na tržištu
U gotovo svim javnim očitovanjima koja su se pojavila uz ovu temu ponavlja se isti uzrok pritiska: geopolitička neizvjesnost i rat na Bliskom istoku. Upravo taj faktor INA navodi kao ključan razlog brzih promjena na globalnom tržištu, a isti kontekst prati i Vladino obrazloženje za nastavak intervencija u cijene goriva. Poremećaji u opskrbnim očekivanjima, rast nabavnih troškova i reakcije potrošača stvaraju dodatni pritisak na maloprodajno tržište, osobito kada građani zbog straha od novih poskupljenja krenu pojačano točiti gorivo.
To je važno i za razumijevanje lokalnih nestašica. Kada se u kratkom roku poveća potražnja na pojedinim postajama, naročito u manjim sredinama ili na lokacijama s jačim dnevnim prometom, može doći do privremene nedostupnosti određenog derivata i prije nego što stigne nova isporuka. Upravo takvu sliku opisuje i izvorni tekst za područje Krapinsko-zagorske županije.
Što vozači mogu očekivati na terenu
Za vozače je u ovom trenutku ključno da se ne radi o jedinstvenoj slici na svim postajama. Dok su na nekim lokacijama zabilježene poteškoće s dizelom, na drugima je gorivo i dalje bilo dostupno. HAK pritom javno upozorava da su više cijene u pravilu češće na postajama uz autoceste, dok se stanje na pojedinačnim crpkama može provjeravati preko interaktivne karte i aplikacija.
Drugim riječima, tržište je istodobno suočeno s dva paralelna pritiska: jednim cjenovnim i drugim logističkim. Cjenovni je vidljiv svima već na totemima ispred crpki, a logistički se zasad pojavljuje samo na dijelu lokacija. Zbog toga i službene poruke ostaju dvoslojne: s jedne strane priznaje se da povremene nestašice mogu postojati, a s druge se tvrdi da je ukupna opskrba stabilna.
Najveći udar na dizel i plavi dizel
Brojke objavljene nakon Vladine odluke pokazuju da je najizraženiji skok zabilježen kod plavog dizela, koji je u jednom potezu poskupio za 30 centi. Odmah iza njega je eurodizel s rastom od 18 centi, dok je benzin poskupio za 12 centi. UNP za spremnike skuplji je za 29 centi, a UNP za boce za 17 centi. Takav raspored rasta znači da je upravo dizelski segment, zajedno s plavim dizelom, podnio najveći teret novog vala poskupljenja.
Dodatni je element i to što je, prema objavljenim objašnjenjima, plavi dizel specifičan zbog ograničenog fiskalnog manevarskog prostora, pa je kod njega Vladina mogućnost ublažavanja udara bila uža nego kod klasičnih goriva. Zato i nakon intervencije ostaje vidljivo da je upravo taj derivat među najsnažnije pogođenima.
Razlike između osnovnih i premium goriva
Službeni pregled HAK-a dodatno pokazuje da na tržištu već sada postoji osjetan odmak između osnovnih i premium derivata. Tako se, primjerice, INA-in Eurosuper 95 Class Plus Premium na nekim lokacijama prodaje i do 1,99 eura, dok INA-in Eurodizel Class Plus Premium doseže i 2,26 eura. Kod osnovnih, reguliranih goriva raspon je niži i uglavnom se drži razine Vladina ograničenja. To praktično znači da je najveći udar regulacijom ublažen kod standardnih goriva, dok premium segment i dalje ostaje znatno skuplji za vozače koji ga koriste.
Upravo zato i percepcija poskupljenja na terenu može biti jača od same službene brojke. Vozač koji dolazi na postaju s premium ponudom ili na prometno opterećenu lokaciju uz autocestu može se suočiti s iznosima koji nadilaze najčešće citirane regulirane cijene. Iako se u javnosti najviše govori o 1,62 eura za benzin i 1,73 eura za dizel, stvarna slika po postajama ostaje šira i neujednačena.
Dan obilježen istodobno cijenama i opskrbom
Zbog toga je 24. ožujka obilježen s dva snažna dojma. Prvi je nagli i svima vidljiv cjenovni skok koji je stupio na snagu odmah iza ponoći. Drugi je dojam pojačala vijest da se na nekim crpkama, osobito u Hrvatskom zagorju, dizel više nije mogao natočiti već u jutarnjim satima. U takvom spoju poskupljenja i privremene nedostupnosti nije iznenađenje da je među građanima dodatno porastao osjećaj nesigurnosti.
No iz objavljenih službenih i javno dostupnih informacija zasad ne proizlazi da je došlo do opće poremećenosti tržišta u cijeloj zemlji. Ono što se može pouzdano reći jest da su cijene porasle u cijeloj Hrvatskoj, da su na pojedinim lokacijama zabilježeni kratkotrajni problemi s dizelom te da i država i distributeri poručuju kako i dalje raspolažu mehanizmima za održavanje kontinuiteta opskrbe i ublažavanje udara na tržište.
Lokalni manjak, ali bez potvrde o široj nestašici
Sve dostupne informacije koje su javno objavljene tijekom 24. ožujka upućuju na to da je riječ o lokalnim i privremenim poremećajima, a ne o potvrđenoj općoj nestašici goriva u Hrvatskoj. Prijave su koncentrirane na pojedine postaje i na jednu županiju, dok službene institucije i najveći distributer ne govore o prekidu nacionalne opskrbe. Istodobno, nove cijene goriva već su stupile na snagu, a Vlada ostavlja otvorenu mogućnost dodatnih trošarinskih intervencija ako rast energenata potraje.
U takvim okolnostima, slika s terena ostaje napeta: vozači se suočavaju s osjetno skupljim gorivom, na dijelu pumpi dizela privremeno nema, a opskrba se prema dostupnim informacijama tijekom dana treba normalizirati. S druge strane, kompanije i država pokušavaju poslati poruku da sustav još drži pod kontrolom tržišni udar koji je ponovno otvorio pitanje koliko dugo će cijene energenata ostati na ovoj razini.
