Geopolitička situacija na Bliskom istoku ulazi u sve opasniju fazu, a procjene stručnjaka postaju sve alarmantnije. Nakon tjedana sukoba koji nije donio očekivane rezultate, upozorenja o mogućoj eskalaciji dosežu razinu kakva se rijetko viđa u suvremenim krizama.
Rat koji je trebao trajati četiri dana pretvorio se u dugotrajni sukob
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana traje već četiri tjedna, iako je prema početnim procjenama trebao biti završen u svega nekoliko dana. Umjesto brzog raspleta, situacija se razvila u kompleksan i skup konflikt.
Troškovi rata procjenjuju se na između 30 i 40 milijardi dolara, a ključni cilj – zaustavljanje iranskog nuklearnog programa – nije ostvaren. Štoviše, razvila se nova kriza koja dodatno komplicira američku poziciju.
Hormuški tjesnac postao poluga moći Irana
U središtu problema nalazi se Hormuški tjesnac, ključna točka svjetske trgovine energentima. Iran je uspio gotovo u potpunosti blokirati promet tim pravcem, čime je značajno uzdrmao globalna tržišta.
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je:
“jedina stvar koja trenutno sprječava tranzit u tjesnacu jest iransko pucanje na brodove”, no situacija na terenu pokazuje da je stvarni problem strah brodara i osiguravatelja od mogućih napada.
Uz to, Iran uvodi sustav naplate prolaza, čime tjesnac pretvara u izvor potencijalno golemih prihoda.
Energetski šok prijeti globalnom gospodarstvu
Blokada Hormuškog tjesnaca zaustavila je oko 95 posto prometa, što znači gubitak između 10 i 13 milijuna barela nafte dnevno.
Jason Bordoff upozorava:
“U nekom trenutku, fizička stvarnost gubitka tolike količine nafte mora se odraziti na papirnatim tržištima i očekivanjima trgovaca”
te dodaje:
“Ne postoji politička intervencija koja se može nositi s tako velikim poremećajem.”
Takvi poremećaji ne utječu samo na naftu, već i na šire opskrbne lance, uključujući kemikalije, metale i druge ključne resurse.
Analitičari: SAD je izgubio inicijativu
Sve više stručnjaka smatra da je Iran preuzeo kontrolu nad razvojem situacije.
Sir Alex Younger izjavio je:
“Stvarnost je takva da je SAD podcijenio zadatak i mislim da je prije otprilike dva tjedna izgubio inicijativu, koju je preuzeo Iran. U praksi se iranski režim pokazao otpornijim nego što bi itko očekivao”.
Teške procjene: strateški poraz Zapada
Ocjene analitičara postaju sve dramatičnije. Mairav Zonszein upozorava:
“Postaje bolno jasno da Sjedinjene Države i Izrael ne samo da gube ovaj rat, nego da je ovo jedan od najvećih strateških neuspjeha Zapada, s najznačajnijim posljedicama za regionalnu geopolitiku i globalno gospodarstvo od Drugog svjetskog rata”.
Pritisak raste i unutar SAD-a
Kako se sukob produljuje, raste i politički pritisak na američko vodstvo.
Curt Mills ističe:
“Trumpova ostavština je na kocki u Iranu: ako se rat oduži, to će biti jedino po čemu će se pamtiti njegov drugi mandat.”
Strah od najgoreg scenarija
Kako se opcije sužavaju, stručnjaci upozoravaju na sve rizičnije poteze. Iran ne pokazuje spremnost na popuštanje, a međunarodna zajednica ne podupire daljnju vojnu eskalaciju.
Jedan diplomat nedavno uključen u mirovne pregovore kaže da se iskreno boji da će, ako ne bude vidio izlaz, Trump posegnuti za nuklearnim oružjem.
Emile Hokayem dodatno pojašnjava:
“Trump želi izbjeći dug i iscrpljujući rat, pa mu Pentagon nudi opcije visokog rizika s potencijalno velikim učinkom, kao da će jedan snažan udarac promijeniti tijek rata”.
Dodaje i:
“Ovo me podsjeća na to kada su američki i izraelski analitičari tvrdili da će Rafah u svibnju 2024. biti veliki, konačni udarac u ratu u Gazi. Kako je to prošlo?”
Sukob na prekretnici s globalnim posljedicama
S obzirom na razvoj događaja, sukob između SAD-a i Irana ulazi u fazu u kojoj svaka odluka može imati dalekosežne posljedice. Energetska tržišta, međunarodni odnosi i sigurnosna arhitektura svijeta već osjećaju posljedice, dok analitičari upozoravaju da najteži scenariji više nisu isključeni.
