Napetosti unutar izraelskog sigurnosnog sustava dodatno su se zaoštrile nakon dramatičnog upozorenja iz samog vrha vojske, koje je izazvalo političke reakcije i otvorilo pitanje dugoročne održivosti obrambenog sustava zemlje.
Alarmantno upozorenje načelnika Glavnog stožera
Načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, general-pukovnik Eyal Zamir, iznio je ozbiljno upozorenje o stanju unutar Izraelskih obrambenih snaga (IDF). Tijekom sjednice sigurnosnog kabineta naglasio je razmjere problema s kojima se vojska suočava.
“Dižem 10 crvenih zastava prije nego što se IDF uruši iznutra”, rekao je Zamir, jasno ukazujući na dubinu krize koja prijeti vojnom sustavu.
U središtu problema nalazi se kronični manjak ljudstva, koji je dodatno naglašen u uvjetima aktualnih sigurnosnih izazova i ratnih operacija.
Manjak vojnika i sigurnosni rizici
Prema informacijama iz vojnih izvora, zabrinutost raste zbog nedovoljnog broja vojnika. Ističe se da bi Izrael čak i u mirnodopskim okolnostima trebao veći broj pripadnika na ključnim područjima – uključujući granice s Gazom, Libanonom i Sirijom te Zapadnu obalu.
Bez povećanja broja vojnika, upozorava se, moglo bi doći do ozbiljnih sigurnosnih praznina koje bi imale dugoročne posljedice.
Jedan od ključnih razloga za trenutnu situaciju je izostanak zakonskog rješenja kojim bi se značajnije povećalo novačenje haredija, odnosno ultraortodoksnih Židova, u vojsku.
Političke odluke dodatno zakomplicirale situaciju
Prije pokretanja operacije “Roaring Lion”, vlada je pokušavala progurati zakon kojim bi se reguliralo obvezno služenje vojnog roka za haredije. Međutim, taj je prijedlog izazvao brojne kritike.
Protivnici su tvrdili da se radi o politički motiviranom potezu usmjerenom na očuvanje stabilnosti vladajuće koalicije premijera Benjamina Netanyahua, a ne o stvarnom rješenju problema.
Na početku operacije Netanyahu je objavio da se zakon privremeno povlači kako bi se očuvalo jedinstvo tijekom ratnih okolnosti, uz poruku da se neće dalje razmatrati dok traje sukob.
Oporba upozorava na moguće posljedice
Zamirove izjave izazvale su snažnu reakciju oporbenih političara, koji upozoravaju na ozbiljne posljedice neodlučnosti i odgađanja reformi.
Zastupnici stranke Yesh Atid uputili su pismo predsjedniku Odbora za vanjske poslove i obranu Boazu Bismuthu, tražeći hitno sazivanje sjednice posvećene povećanju broja vojnika.
U pismu jasno ističu razinu zabrinutosti:
“Nakon što smo više puta upozoravali, ovo se više ne može ignorirati. Izjave načelnika Glavnog stožera upućuju na unutarnji kolaps IDF-a zbog nedostatka novačenja i preopterećenja pričuvnika”.
Lapid: Vlada snosi odgovornost
Vođa oporbe Yair Lapid dodatno je zaoštrio retoriku, upozorivši na političku odgovornost u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije.
“Snosi odgovornost. To je na njezinoj savjesti”, poručio je, naglasivši da vlast neće moći tvrditi da nije bila upozorena.
Sve glasniji pozivi na obvezni vojni rok za sve
Kritike na račun vlade dolaze i iz drugih političkih redova. Avigdor Liberman pozvao je na univerzalno novačenje, podsjetivši na ranije sigurnosne propuste i upozorenja koja su prethodila napadu 7. listopada.
Naftali Bennett također je izrazio nezadovoljstvo, poručivši:
“Što čekate, zaboga?”, uz ocjenu da vlada koja ovisi o vjerskim strankama nije u stanju osigurati stabilnost i sigurnost.
Benny Gantz upozorio je na kontradikciju između političkih poruka i stvarnog stanja na terenu: vlada, kako tvrdi, istodobno najavljuje velike pobjede, dok dopušta masovno izbjegavanje vojnog roka i ne osigurava dovoljan broj vojnika.
“Nećete moći ovo sramotno stanje gurnuti pod tepih niti reći ‘nismo znali’ kad dođe nova katastrofa”, izjavio je Gantz.
Stručnjaci upozoravaju: Sustavne promjene su nužne
Bivši načelnik Glavnog stožera Gadi Eizenkot naglasio je da je rješenje jasno i neizbježno.
Prema njegovim riječima, uvođenje obveznog vojnog roka za sve građane predstavlja ključni korak: riječ je o “nužnost” i moralnoj obvezi koja može osigurati dugoročnu stabilnost i sigurnost države.
Širi kontekst sigurnosnih izazova
Izraelske obrambene snage već se dulje vrijeme suočavaju s kompleksnim sigurnosnim okruženjem koje uključuje višestruke prijetnje na različitim frontama. Uz aktivne sukobe i stalne napetosti na granicama, opterećenje pričuvnog sastava dodatno otežava održavanje operativne spremnosti.
Dugotrajno oslanjanje na pričuvnike, bez adekvatnog povećanja stalnog sastava, prema analitičarima povećava rizik od iscrpljivanja sustava i smanjenja učinkovitosti.
Istovremeno, pitanje obveznog vojnog roka za haredije ostaje jedno od najosjetljivijih društveno-političkih pitanja u Izraelu, jer balansira između sigurnosnih potreba i političkih kompromisa.
